Kao što već znate Bosna i Hercegovina je većim dijelom planinska zemlja. Planine su bogate termalnim izvorima i rudnim nalazištima, a izolovanost pojedinih područja dovela je do razvoja i očuvanja endemskih vrsta flore i faune.
Kao što već znate Bosna i Hercegovina je većim dijelom planinska zemlja. Planine su bogate termalnim izvorima i rudnim nalazištima, a izolovanost pojedinih područja dovela je do razvoja i očuvanja endemskih vrsta flore i faune.
Nalazeći se u centralnom dijelu Balkanskog poluotoka, Bosna i Hercegovina i njene planine kroz historiju bile na putevima raznih civilizacija koje su ostavile svoja obilježja. Najupečatljiviji ostaci prošlosti su nekropole stećaka iz srednjeg vijeka koje se mogu naći i na visinama blizu 2000 m n/v.
Bh. planine sa svojim brojnim visokim vrhovima čine četiri petine države i predstavljaju dio Dinarskog lanca koji se pruža u pravcu sjeverozapad – jugoistok. Šezdeset planina u Bosni i Hercegovini ima vrhove iznad 1500 m n/v, a vrhove više od 2000 m n/v ima 11 planina. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je Maglić sa 2386 m n/v.
Udruženje za razvoj i podršku planinarstva i sportskog turizma VEDRO Zenica izdvojilo je 10 najviših planina u BiH, a to su…
10. Zelengora_Planina u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera, od kojih su najpoznatija Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i dr. Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2014m), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2000m. Zelengora obiluje bogastvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Evrope.
Zelengora
9. Lelija_Planina u istočnoj Hercegovini, nalazi se u blizini Kalinovika i Foče. Najviša vrh Lelije je Velika Lelija na 2.032 metara nadmorske visine. Osim ovoga značajni vrhovi su i vrh Todor (1.949 m) te Saikov Vrh (1.562 m.). Sa jugoistočne strane nadovezuje se na planinu Zelengoru. Lelija dijelom pripada Nacionalnom parku Sutjeska.
Lelija
8. Bjelašnica_Planina u centralnom dijelu BiH, smještena jugozapadno od grada Sarajeva. Kao i susjedna Jahorina i Bjelašnica pripada dinarskom planinskom sistemu. Na najvišem dijelu (2067 m nadmorske visine) podignuta je značajna meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša stalno nastanjena tačka u Bosni i Hercegovini.
U sklopu 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, na Bjelašnici su izgrađeni brojni sportski i turistički objekti, koji se i danas koriste, a važan je i TV toranj, koji je u protekloj agresiji na Bosnu i Hercegovinu srušen.
Bjelasnica
7. Vran_Planina visine 2074 m/nv koja se nalazi u području općine Tomislavgrad istočno od tog grada, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Ime Vran planine povezuje se s tamnim izgledom kada se gleda iz Polja dok pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine. Ima četiri vrha viša od 2000 m, a najviši je Veliki Vran (2074 m). Južno od Velikog Vrana je Bijela Glava (1990 m), Mali Vran (2017 m).
Vran
6. Treskavica_ Neobična poјava za krševitu planinu Treskavicu jest bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima. Podaci govore da na ovoj planini izvire 365 vrela. Priroda ju je obdarila i velikim brojem jezera koja se napajaju iz lednika, podjezerskih izvora, okolnih izvora i potoka. Do većine jezera ne može se prići automobilom, čime su zaštićena od ljudskog djelovanja. Najviši vrh Treskavice iznosi 2.088 metara nadmorske visine i karakterističan je po tome što ga planinari zovu trima različitim imenima. Za jedne je on Mala ćaba, za druge Đokin toranj, a za treće Pakliješ. Škrta su objašnjenja kad su u pitanju ova tri imena. Najraširenije je ono koje kaže da se Pakliješ zove područje malo južnije od vrha koje je dobilo ime zbog nepristupačnosti i surovosti terena. Prema tom objašnjenju vrh dobi ime Đokin toranj po metalnom objektu koji je tu bio izgrađen kao sklonište, a koji se veže za nekog Đoku, arhitektu, planinara, koji je sagradio taj objekt. Danas su od njega ostala samo metalna vrata što se mogu vidjeti na vrhu. Objekt nije izdržao ratne i meteorološke uvjete. Kad je riječ o imenu Mala ćaba, po tom je mišljenju upravo to pravo ime jer je historijsko. To je stari naziv za vrh koji mještani iz sela u podnožju Treskavice od davnina koriste a vezan je za posjećivanje vrhova u određenom danu u godini iz religijskih razloga.
Kako god bilo, najviši vrh Treskavice uistinu je impresivan. Kad je vidljivo i vrijeme sunčano, posjetioci tvrde da pogled sa Treskavice seže sve do Crne Gore i Jadranskog mora.
Treskavica
5. Vranica_ Najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Gornji Vakuf na zapadu i Fojnice na istoku. Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima nadmorsku visinu 2112 m. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora (Vrbasa, Kozičke rike, Sikirskog potoka), mnoštvo slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama.
Na Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce), bosanska zvončika i Alchemilla vranicensis. Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica triton.
Vranica
4. Prenj_Planinski masiv u Hercegovini i smješten je u središnjem dijelu Dinarida. Nema sumnje, Prenj je jedna od najljepših i najatraktivnijih planina u Bosni i Hercegovini. Planinari ga često nazivaju “Bosanski Himalaji”. Ima dosta vrhova oko 2000 metara. Najviši vrh je Zelena glava koji je visok 2103 metara, četvrti u BiH, pored kojeg se odmah u neposrednoj blizini nalazi Otiš. Otiš i Zelenu glavu razdvaja samo jedno sedlo. S vrha se pruža posebno lijep pogled na sjeverni dio planine s vrhovima Velike Kape, Taraša, Osobca i Borašnice. Nalaze se u središnjem planinaskom području i sa vrha se pruža nezaboravan pogled kako na planine koje ga okružuju Velež, Čvrsnicu, Bjelašnicu, Visočicu. Kada je vrijeme vedro pogled se čak pruža do najviše planine u Bosni i Hercegovini – Maglića, a seže i do mora. U podnožju planine su tri grada: Mostar, Konjic i Jablanica.
Prenj
3. Čvrsnica_Treća po visini planina u Bosni i Hercegovini. Smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine i ujedno je sa najvećim vrhom u Hercegovini (Pločno 2228nm). Čvrsnica se nalazi u općinama: Posušje, Jablanica i Mostar,a također je i sastavni dio Parka prirode Blidinje. Zbog neobične ljepote njenog prirodnog okoliša redovito je odredište planinara iz zemlje i cijele regije. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se i nešto niža Vran-planina (2074m). Najveće naseljeno mjesto u blizini je grad Jablanica sa sjeveroistočne strane te sa jugozapadne Posušje i Tomislavgrad. Vrh Čvrsnice “Pločno” nalazi se u Rakitnu općini Posušje.
čvrsnica
2. Volujak_Druga planina po visini u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Najviši vrh Velika Vlasulja (2337m n/v) nalazi se u Crnoj Gori, dok je naveći vrh Volijaka u Bosni i Hecegovini je Stutenac sa svojih 2294m n/v. Volujak je planina dugačkog grebena sa vrhovima preko 2000m n/v. Od Maglića je odvojen Suškim potokom, dok od Zelengore ga odvaja kanjon Sutjeske.
Volujak
1. Maglić_Dinarska planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore oko 20 km jugozapadno od Foče, sa svojim dominantnim vrhom koji doseže do 2386.m n/v. To je najveća planina u BiH. Prepoznatljiv je po svome zeleno-bijelom dekoru sa visokim i strmim stjenama koje pružaju izazov za planinare i alpiniste. Planina obiluje brojnim izvorištima vode od kojih su najpoznatija Kondžila vrela, Korita, Javorak, a najbogatije vrelo sa vodom je na Prijevoru. Na visini od oko 2000 m na lokalitetu Careva dola se nalazi izvor vode što je rijetkost na ovim visinama. U podnožju jugozapadne strane Maglića na 1517 m n/v nalazi se Trnovačko jezero. Podnožije Maglića čini egzotična prašuma Perućica koja se proteže iz doline Sutjeske do prijevorskog platoa.
Maglic