Park prirode Blidinje, osnovan 1995. godine, nalazi se u središnjem dijelu visokih planina BiH, pokrivajući velika područja planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana.
Park prirode Blidinje, osnovan 1995. godine, nalazi se u središnjem dijelu visokih planina BiH, pokrivajući velika područja planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana.
Prostire se na površini od 364km², na teritoriji opština Posušje, Tomislavgrad, Prozor-Rama i Jablanica.
Središnjim dijelom parka prirode Blidinje dominira Dugo polje, sa Blidinjskim jezerom, koje se nalazi u jugoistočkom dijelu parka. Zapadnu granicu parka prirode Blidinje čini Vran planina, na jugoistoku su rijeka Neretva i planina Čvrsnica, a na sjeveroistoku je rijeka Doljanka. Geološki, park Blidinje odlikuju karbonatne naslage nastale u sedimentnom sastavu mezozoika prije 180 miliona godina. U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti četiri regije: planinski masiv Čvrsnice (2228 m), planinski masiv Vrana (2074 m), gorski greben zapadne Čabulje i udolina Dugog polja. Stručnjaci smatraju da su 
hercegovačke planine Čvrsnica, Čabulja, Vran i Prenj jedan od najljepših predjela Europe. Najveće naseljeno mjesto u blizini je grad Jablanica sa sjeveroistočne strane, a sa jugozapadne su Posušje i Tomislavgrad. Park Blidinje se nalazi na svega dva sata vožnje od Jadranskog mora i do njega se može stići iz pravca Rame, Jablanice, Tomislavgrada ili Posušja.
Najznačajnija hidrografska pojava na prostoru parka je Blidinjsko jezero, smješteno na 1184 metara nadmorske visine (mnv) i koje neki autori smatraju jezerom glacijalnog porijekla. Nastalo je u zavali između planiniskih masiva Čvrsnice i Vrana, u manjem konkavnom udubljenju i ima odlike kraške uvale. Površina jezera Blidinje varira od 2,5 do 6km² , dok prosječna dubina iznosi oko jedan metar. Tokom perioda znatnog isparavanja jezero gotovo presuši. Osim padavinama, kišom i snijegom, jezero Blidinje se puni bujičnim tokovima sa Vran planine, Dugog polja i Čvrsnice. Važnu ulogu u oblikovanju današnjeg izgleda reljefa imao je čovjek koji je uništio veliki dio šumskog prekrivača i zatrpao brojne ponore.
Uz jezero proteže se Dugo polje, koje danas služi za ispašu, a manjim dijelom za obrađivanje, iako je u prošlosti bilo obrnuto. Najpoznatije znamenitosti parka uz jezero su i bogata arheološka nalazišta, te nekropola sa 150 stećaka u Dugom polju koja je u januaru 2004. godine dobila status Nacionalnog spomenika BiH. Velika nekropola stećaka svedoči o tome da su slovenska plemena naselila ovo područje u VII vijeku i od Blidinja napravila svoj dom. Od kulturoloških mjesta vrijedan spomena je i franjevački samostan, koji je smješten u podnožju vrha Pločno 2228 m u mjestu zvanom Masna Luka, a u istom je smještena i umjetnička galerija.
Prekrasni masiv Čvrsnice krasi i poseban geomorfološki rezervat Diva Grabovica, koji u okviru veličanstveno lijepe cjeline rezervata obuhvata i kanjon rijeke Grabovice. Diva Grabovica je usječena duboko u masiv Čvrsnice i zatvorena poput amfiteatra sa tri strane liticama visokim 2000 metara, a za nju posjetioci tvrde da je najljepši kanjon u Dinaridima. Naziv potiče od djevojke Dive Luke Grabovca iz Rame koju je zaprosio osmanski beg iz Kupresa. Ona bježi, ali je beg ubrzo pronalazi i prema legendi ubija. I danas je veliki broj onih koji hodočaste na njen grob, posebno mlade djevojke.
Jedinstvena turistička znamenitost Parka prirode Blidinje je Hajdučka republika, osnovana 2002. godine i posvećena hajduku Mijatu Tomiću, sa poznatim ugostiteljskim objektom Hajdučke vrleti.
Park Blidinje odlikuju dva tipa klime. Niži i južno istureni djelovi planina Čvsrnice, Čabulje i Vrana imaju mediteransku klimu. Dolinom Neretve i njenim desnim pritokama, mediteranska klima prodire do Jablanice i dublje u unutrašnjost. Sjeverne padine planina i viši nadomorski djelovi su pod uticajem kontinentalne klime. Porastom nadmorske visine dolazi do pada temperatura i dužeg zadržavanja sniježnog pokrivača. Zime su duge i hladne, sa puno snijega koji pada od oktobra do maja, što veoma pogoduje razvoju zimskog turizma. Prosječna količina padavina je 1590 mm godišnje, od čega najveći dio čini snijeg. Dolinu rijeke Drežanke od izvora do ušća u vještačko jezero na Neretvi, dijele dva velika hercegovačka planinska masiva – planina Čabulja sa desne strane i planina Čvrsnica sa lijeve. Cijelo ovo područje svojim znamenitostima netaknute prirode predstavlja neprocjenjivo blago.
U jedinstvenom prirodnom arealu koji sadrži mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta do danas je evidentirano oko 1500 biljnih vrsta, od čega više od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta. U parku se nalazi najveće stanište endemske vrste bora munike.
Poslednjih deset godina je na području Blidinjske visoravni izgrađen velik broj stambenih objekata. Uglavnom su to vikendice koje vlasnici koriste tokom zime, kada radi sportsko-rekreativni centar Risovac, na 1250 metara. Skijalište se nalazi se na nadmorskoj visini od 1800 metara, u podnožju planina Vran i Čvrsnice. Iako je u funkciji tek nekoliko godina, skijalište je dobro uređeno i posjetioci mogu koristiti ski lift dužine 575 metara, novi četvorosed kapaciteta 1600 skijaša, kao i dječiji lift, kapaciteta 560 djece na sat.
Na prostoru parka svega su dva naselja, Risovac i dijelom Svinjača, koja su nastanjena tokom cijele godine. Osnovni problem Blidinja jeste depopulacija ruralnih prostora. Elektifikacija, uvođenje telefona, poboljšanje saobraćajne infrastrukture, dalja izgradnja skijališta, poboljšanje postojeće turističke ponude, vraćanje starim zanatima, podsticanje ekološke poljoprivrede, samo su neki od preduslova koje je potrebno ostvariti kako bi se stanovništvo na ove prostore vratilo u većem broju. Proglašenje Parka prirode Blidinje i izgradnja skijališta dali su potreban impuls bržem razvoju ovog kraja. Osim zimskog turizma koji privlači najveći broj turista, stanovnici ovog kraja sve više pažnje posvjećuju mogućnostima ljetnjeg turizma zasnovanog na klimatskim pogodnostima i prirodnim ljepotama ovog kraja koji posjetioce jednako privlači u svim godišnjim dobima.
Dnevna doza geografije