Resavska pećina se nalazi u istočnoj Srbiji, na području Gornje Resave, 20 kilometara od Despotovca.
Resavska pećina se nalazi u istočnoj Srbiji, na području Gornje Resave, 20 kilometara od Despotovca.
Smještena je u krečnjačkom brdu Babina glava na obodu kraškog polja Divljakovac i na nadmorskoj visini od 485 metara.
Ubraja se u red najstarijih pećina u Srbiji, jer je stara 80 miliona godina, a stariji nakit se procjenjuje na oko 45 miliona godina. Njeno stvaranje je počelo prije velikog ledenog doba hemijskim i mehaničkim radom rijeke ponornice u krečnjačkoj geološkoj podlozi.
Resavska pećina je otkrivena 1962. godine, iako su za nju i ranije znali čobani koji su se u pećinu sklanjali sa ovcama da bi se zaštitili od nevremena. Za posjetioce je otvorena 1972. Pećina je duga 4,5 km, detaljno je istraženo 2830 m, a za posjetioce je uređeno oko 800 m. Temperatura u Resavskoj pećini je konstantna tokom cijele godine i iznosi sedam °C, dok vlažnost vazduha varira od 80 do 100%.
Unutrašnjost pećine obiluje brojnim i raznovrsnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama i okamenjenim vodopadima. Pećinski nakit prisutan je već na samom ulazu, koji se nalazi na 485 m nadmorske visine. Nakit je nastao rastvaranjem kalcijum karbonata, a boja 
zavisi od minerala kroz koji je prošla voda. Pojavljuje se u tri boje, crvenoj (od oksida gvožđa), bijeloj (od kristalnog kalcijuma) i žutoj (od primesa gline).
Prilikom prolaska kroz pećinu posjetioci se kreću spiralnom betonskom stazom, pravac obilaska je u jednom smjeru, odnosno povratak nije istom stazom. Staza prolazi kroz različite dvorane na dva nivoa (gornja i donja galerija). Najniža tačka do koje dolaze posjetioci nalazi se na 405 m nadmorske visine. U gornjoj galeriji obilaze se četiri dvorane. 
Prva je "Dvorana sraslih stubova ili kolonada", koja je ime dobila po stubovima koji su srasli od poda do tavanice, a sastoje se od kalcita žućkaste boje. U drugoj, "Dvorani košnica", tavanica je prekrivena stalaktitima koji se još uvijek formiraju. Drugu i treću dvoranu spaja kanal crvenih breča koga u našoj zemlji ima samo u Resavskoj pećini. Kanjonski kanal je najsuvlji dio pećine i ne sadrži pećinski nakit. Po sredini kanala nalazi se ponor "Slepi tunel", dug 25 m, koji je ispitan, ali nije uređen za razgledanje. Kanjonskim kanalom stiže se do treće dvorane - "Predvorja istorije". Ime je dobila po tome što je u njoj nađen alat (kamena sjekira, vrhovi kopalja), lobanja polarne lisice i ognjište praistorijskog čovjeka. Kraćim tunelima, koji su naknadno probijeni, dolazi se do "Staze okamenjenih vodopada", sa "Orguljama". Dvorana je veoma akustična, a mogu se vidjeti dva kristalno bijela kipa, "Baba" i "Deda". Dužim vještačkim tunelom dolazimo do četvrte - "Kristalne dvorane", u kojoj se nalazi pećinski nakit poznatiji kao "Obešena ovca" i "Stopalo slona". Udubljenje u zidu pećine nastalo spajanjem stalaktita i stalagmite zove se "Zvono" ili "Kavez".
Resavska pećina ima status zaštićenog spomenika prirode, uključujući i neposrednu okolinu površine 11 hektara.
(TO Srbije)