Predstavimo ukratko dva bisera južne Srbije i oblasti Kraište, “vječni zavjet Lisinskog preslapa”, nevjerovatno visoke planine, prostrane, malo poznate, a prelijepe.
Predstavimo ukratko dva bisera južne Srbije i oblasti Kraište, “vječni zavjet Lisinskog preslapa”, nevjerovatno visoke planine, prostrane, malo poznate, a prelijepe.
U jednom danu, obišli smo dvije planine, Valoge i Glošku, povezane jednim prevojem, Lisinskim preslapom, sve to u ataru jednog sela, Goleme Lisine u opštini Bosilegrad.
Neobičnu kružnu stazu, dužine oko dvadeset kilometara prevalićete za jedan dan.
Put vas je vodi najprije ka planini Valozi i njenom najvišem vrhu Nišor, ali se pogled sve vrijeme otvara ka susjednoj Gloškoj planini i prvjencu Mečit. Onima koji prvi put dođi u ove krajeve, učinilće se da zaista idu pravo ka Mečitu, sve dok na zapadnom obodu Lisinskog preslapa ne napustite stazu i uputite se naviše preko beskrajnih pašnjaka.
Najviši dio Valoga više liči na izduženi plato, zaravan, a Nišor je na samom kraju te površi.
Sa Nišora (1823 m) se čini kao da se kamenom može dobaciti na obližnje vrhove Besnu kobilu i Veliki strešer. Ova tri vrha čine zanimljiv trougao, koji planinarima može biti atraktivan, naročito preko ljeta.
Sa Nišora se kao na dlanu vidi cio masiv Šar planine, gdje izgledom dominira vrh Ljuboten. Šara je pod snijegom do kraja aprila, a snijega u istom periodu godine ima i na Osogovskim planinama, Vitoši, Rili i Pirinu, koji se jasno mogu vidjeti.
Lijepo je vidjeti i Ruj, zatim cio masiv Suve planine, ili kako Vlaška i Greben planine čine kanjon reke Jerme kod Poganova. Do Gloške planine potrebno je prevaliti put preko atraktivnog prevoja Lisinski preslap, koji se nalazi na oko 1500 m nadmorske visine.
Vrh Mečit je izraženiji od Nišora, a uspon na Mečit je strmiji. Ali to nije težak zadatak, a sa Mečita se uočava kotlina oko Bosilegrada, i planine Milevsku, Crnook, Izvorsku Rudinu i Bele vode.
Dugačak dan omogućiće vam je da za dnevne svjetlosti odete i u selo Izvor kod Bosilegrada, i obiđete čuvenu crkvu Sv.Trojice iz 19. vijeka.