Posjetioci ovog nacionalnog parka, osim prirodnih ljepota u kojima mogu uživati, mogu se baviti i raznim aktivnostima. Krstarenje i plovidba Jezerom nikako se ne smiju zaobići, jer predstavljaju pravo uživanje, posebno u vrelim ljetnjim i proljećnim mjesecima.
Posjetioci ovog nacionalnog parka, osim prirodnih ljepota u kojima mogu uživati, mogu se baviti i raznim aktivnostima. Krstarenje i plovidba Jezerom nikako se ne smiju zaobići, jer predstavljaju pravo uživanje, posebno u vrelim ljetnjim i proljećnim mjesecima.
Skadarsko jezero je najveće slatkovodno jezero na Balkanu. Nalazi se na granici Crne Gore i Albanije, u zetsko-skadarskoj kotlini, i obuhvata površinu od 40.000 hektara. Oko 70 % njegove površine pripada Crnoj Gori, i samo taj dio Jezera 1986. godine proglašen je nacionalnim parkom. Prosječna dubina Jezera je 6m, a na pojedinim mjestima dostiže dubinu i do 60 m. Neki djelovi dna Jezera su ispod nivoa mora. Obala mu je živopisna i obiluje poluostrvima i zalivima, koji su močvarnog tipa. Vodom ga snabdijevaju Rijeka Crnojevića, Morača i podvodvodni izvori zvani “oka”. Smaragdna boja Jezera i njegova biserna voda mame uzdahe posjetilaca i doprinose nezaboravnom utisku, pa ga mnogi nazivaju „neotkrivenim svjetskim čudom“.
Jezero je bogato kulturno istorijskim spomenicima, koji su rasuti po velikom dijelu ovog nacionalnog parka. Karakteriše ga i očuvan ekosistem, stoga predstavlja pravu atrakciju za sve njegove posjetioce.
Kudravi pelikan – zaštitni znak Jezera
Oko Jezera se uzdižu vijenci planina Prokletija, Lovcena, Sutormana... Od Jadranskog mora je zaklonjeno Rumijom, a veza Jezera sa morem je rijeka Bojana, kojom voda iz Jezera otiče u more. Na njegovom sjevernom dijelu nalaze se močvarni predjeli - plavne livade i šume. Voda u ovom dijelu Jezera ima modrozelenu boju i prepuna je lokvanja. Na južnom dijelu Jezera posjetioci će se susresti sa pravom pješčanom plažom, kakvih ima samo na primorju, a jezerska ostrva su sve brojnija. Obala je najrazuđenija na ovom (južnom) dijelu Jezera, pa je zato velik broj zaliva i uvala.
Dobar geografski položaj i povoljna klima, koja ovdje vlada, pogodovali su razvoju biljnog i životinjskog svijeta. Zahvaljujući tome što je stanište čak 280 vrsta ptica, Jezero je upisano na svetsku listu močvara od međunarodnog značaja – Ramsar listu, i to Ramsar konvencijom 1996. godine. Na Skadarskom jezeru živi polovina od ukupnog broja evropskih ptica močvarica. Upravo zbog toga, zaštitnim znakom Skadarskog jezera smatra se kudravi pelikan, koji je jedna od brojnih ugroženih vrsta.
Krapa i ukljeve ima jedino u Skadarskom jezeru
Jezero je bogato i ribljim svijetom. Zbog pritoke velike količine vode, koje donose rijeke Morača i Rijeka Crnojevića, u jezeru se voda mijenja dva i po puta tokom godine, što omogućava raznim vrstama riba da se nastane ovdje. Relativno topla voda u ovom jezeru omogućila je opstanak brojnim riječnim ali i morskim ribama. Najpoznatije su ukljeva i krap, za koje se smatra da jedino žive u ovom jezeru.
Grmožur - crnogorski Alkatraz
Na obali Jezera i njegovim ostrvima smješteni su brojni sakralni objekti i njihovi ostaci. Najočuvaniji i najpoznatiji su pravoslavni manastiri, koje je dinastija Balšića sagradila za vrijeme svoje vladavine Zetom, koji se nalaze na ostrvima Starčevu, Beški i Moračniku. Najstariji je manastir Starčevo, osnovao ga je još u 14 vijeku, na ostrvu Starčevo, isposnik starac Makarije. Po njemu, ovo ostrvo kasnije i dobija ime Starčeva gorica.
Pedesetak ostrva koja čine ovaj nacionalni park su ptičji rezervati. Od njih je najznačajniji Grmožur, kako zbog ptica koje ga nastanjuju, tako i zbog svoje istorije. Od turske tvrđave što je bio u početku, kasnije tamnice - koju je Kralj Nikola napravio za političke neistomišljenike - ovo stjenovito osrtvo danas je postalo pravi raj za ptice. Taj crnogorski Alkatraz nazivaju još i Ostrvo zmija, jer se na njemu često mogu sresti zmije bjelouške, kojih na ovom ostrvu ima veoma mnogo.
Dani vina i ukljeve
Obale jezera su razuđene, sa brojnim zalivima i poluostrvima. Na priobalnom dijelu jezera nalaze se dva mala naselja - Virpazar i Rijeka Crnojovića, koja su, još u vrijeme Petra I Petrovića, bili crnogorski pazari. Danas je Rijeka Crnojevića gotovo potpuno zamrla, dok je Virpazar poznat po danima vina i ukljeve, koji se održavaju svake godine u decembru. Ova manifestacija se odrzava na otvorenom, u čast Skadarskog jezera, njegove ribe i crmničkog vina, i privlači veliki broj posjetilaca. Nedaleko od Virpazara je Crmnica, koja je poznata po crmničkom „vrancu“.
Krstarenje Jezerom je prava atrakcija
Posjetioci ovog nacionalnog parka, osim prirodnih ljepota u kojima mogu uživati, mogu se baviti i raznim aktivnostima. Krstarenje i plovidba jezerom nikako se ne smiju zaobići, jer predstavljaju pravo uživanje, posebno u vrelim ljetnjim i proljećnim mjesecima. Jezero je puno lokvanja i trske, što uz modroplavu jezersku vodu doprinosi posebnom uživanju. Čist jezerski vazduh, kao i povjetarac - koji na trenutke može da se osjeti i koji dolazi sa okolnih planinskih vijenaca - nude pravo osvježenje za sve posjetioce ovog nacionalnog parka.
Zastupljeni su i biciklizam, sportski ribolov, kajaking.... Dozvola za ribolov je neophodna, i može se dobiti na samom Skadarskom jezeru. Ribolov je zabranjen u periodu od 15. marta do 1. juna. Za bicikliste postoji sedam biciklističkih staza, od kojih je petstaza za klasični, a dvije su za planinski biciklizam. Ljubiteljima šetnje kroz prirodu na raspolaganju su pješačke staze, koje su, kao i biciklističke, označene i osvijetljene.
Skadarsko jezero ima ogromne potencijale za razvoj turizma, stoga su, u cilju poboljšanja turističke ponude, započeti razni projekti na Jezeru - od razrade vodenih staza i postavljanja signalizacije na njima, do postavljanja rešetki na rijekama koje utiču u ovo jezero, kako bi se spriječio ulazak otpada.