Jedrenje podrazumijeva umijeće upravljanja jedrilicom na vodi, i to isključivo uz pomoć vjetra. Ono se može svrstati u vodene, ali i u vazdušne sportove, jer je najbitniji faktor snaga vjetra kojom se, u najvećem dijelu, pokreće jedrilica.
Jedrenje podrazumijeva umijeće upravljanja jedrilicom na vodi, i to isključivo uz pomoć vjetra. Ono se može svrstati u vodene, ali i u vazdušne sportove, jer je najbitniji faktor snaga vjetra kojom se, u najvećem dijelu, pokreće jedrilica.
Čari jedrenja jesu plovidbe kako po mirnom tako i po uzburkanom moru, jakom vjetru i veoma teškim uslovima. Jedrenje omogućava potpun doživljaj mora, pa samim tim i osjećanje potpune slobode, tako da je idealan sport za dane odmora.
Istorija jedrenja
Sportsko jedrenje i njegov početak vezuje se za Holandiju i Englesku. Smatra se da je Holandija zemlja porijekla prvih jedrilica, a da je engleski kralj Čarls II jedrilicu prvi put koristio za odmor i razonodu. Na evropskom tlu, Engleska je preuzela zasluge od Holandije za nastanak jedriličarstva, i to zahvaljujući osnivanju Yacht Cluba 1815. godine, u Londonu. Osnovao ga je lord Grantham, za sve ljubitelje jedrenja. U SAD-u je 1844. godine počeo rad prvih jedriličarskih klubova. Tada je osnovan „New York Yacht Club“, značajan po tome što je na svojoj prvoj službenoj regati kroz New York odredio „pravila hendikepa“.
Jedriličarstvo u Crnoj Gori
Crnogorsko primorje je idealno za jedrenje. Vjetrovi, naročito na južnom dijelu Primorja, pružaju idealne uslove za uživanje u tom sportu. Sportovi na vodi su vrlo atraktivni i zadovoljavaju sve rekreacijske potrebe učesnika. Najbolje lokacije za jedrenje su Budva, Bokokotorski zaliv i ulcinjska Velika plaža. Jak vjetar, koji se povremeno javlja, stvara odlične uslove za jedrenje i pruža poseban užitak. Ovaj sport nije jednostavan, kao što se na prvi pogled možda čini, zato što često treba savladati veoma nemirne uslove na vodi koje vjetar (jugo) može da stvori.
Prvi jedriličarski klub u Crnoj Gori osnovan je 1947. godine, pod nazivom Pomorsko brodarsko društvo „Lahor“, dok je Jedriličarski Savez Crne Gore osnovan godinu kasnije. Nakon što mu se 2001. godine priključio i „Mala Ponta Sailing Team“, Pomorsko brodarsko društvo „Lahor“ postaje Jedriličarski klub „Lahor“. Slijedi i osnivanje drugih klubova : J.K. „Jugole Grakalić“ Herceg Novi, J.K. „Jovo Dabović“ Baošić, J.K. „Delfin“ Tivat, J.K „Lahor“ Kotor, YC „Herceg-Novi“, Herceg Novi, J.K. „Tribelan“ Tivat, J.K. „Bokeška jedra“ Đenović, J.K. „Mornar“ Bar, J.K. „Plovput“ Bar.
Trke jedrilica
Jedrenje je organizovano kao trka jedrilicam, i te vrste takmičenja nazivaju se regatama. Takmičenja se održavaju se u svim klasama, zavisno od dužine plovidbe, broja jedara, broja posade, kvadrature jedrilice... Mogu se održavati na otvorenom moru, kada traju do nekoliko sati, i tada se koriste veće jedrilice, a mogu i u zaštićenim lukama i zalivima, kada brodovi ne dolaze u kontakt sa velikim i jakim talasima i morskim strujama, a regate traju nekoliko minuta. Cilj takmičenja je preći zadatu stazu u što kraćem roku.
Godina 1775-ta uzima se kao početak organizovanja jedriličarskih regata u svijetu. Najznačajnije svetske regate su „America’s Cup“, „Atlantic rally for cruisers“, „Vande globe“, „Trka Sidnej-Hobart“, „Kilska nedelja“... Kod nas je najvažnija regata za male brodove „Montenegro kup“, koja podrazumijeva organizovanje pedesetak regata godišnje. Najčešće se obilaze Bigovo, Žanjice, zaliv Rose, Kraljičina plaža i Bar.
Jedrenje je, takođe, jedan od olimpijskih sportova, a Crna Gora je ove godine na Olimpijskim igrama u Londonu imala svog predstavnika. Milivoj Dukić, devetnaestogodišnji jedriličar iz Herceg Novog, plasmanom na OI ispunio je svoj san, a takmičenje je završio na 30-toj poziciji u generalnom poretku, u klasi laser. Najbolje rezultate postigla je Australija sa tri zlatne i jednom srebrnom medaljom. Slijede je Španija sa dvije zlatne, i Britanija sa jednom zlatnom i četiri srebrne medalje.
Jedrenje na dasci - Windsurfing
Jedrenje na dasci je savremeniji oblik jedrenja, koje podrazumijeva upravljanje pomoću jedra spojenog sa daskom. Ovo je slobodno jedrenje jer upravljanje podrazumijeva pokretanje (samo) ručnog zgloba. To je veoma dinamičan sport, može se svrstati u ekstremne, a sportistima omogućava da iskažu i svoju kreativnost, jer obuhvata i razne akrobacije. Jedino windsurfersko društvo u Crnoj Gori je „Pelikan“, osnovano 2000. godine. Ovo društvo radi na popularizaciji windsurfa i njegovom omasovljenju u Crnoj Gori. Svoje aktivnosti izvode na Skadarskom jezeru i ostalim atraktivnim destinacijama za jedrenje širom Crne Gore, a prvenstveno na Adi Bojani. Najbolje mjesto za windsurfing u Crnoj Gori, tokom ljetnje sezone, je ulcinjska Velika plaža.
Još popularniji od ovog oblika jedrenja je funboard, kada se umjesto surferske daske koristi skejt daska.
Brojne ponude za atraktivan odmor
Osim jedrenja, Crnogorsko primorje pruža posjetiocima brojne druge mogućnosti za aktivan odmor i razonodu. Jedan od najatraktivnijih vidova rekreacije za sve ljubitelje ekstremnih sportova je, svakako, bungee jumping na Slovenskoj plaži, u Budvi. Skok sa 40 metara visine pruža izvaredan osjećaj svim zavisnicima od adrenalina. Tu su i paraglajding letovi sa Brajića (koji su na 760 m namorske visine), kada vam se, osim izvarednog osjećaja letjenja, pruža i mogućnost da iz ptičje perspektive sagledate predivnu panoramu Budvanskog zaliva.
Velika je zainteresovanost i za vožnju kajaka i kanua u Tivatskom zalivu, kao i za skijanje na vodi i profesionalno ronjenje. Najbolje destinacije za ovo svakako su otvoreni morski predjeli, jer omogućavaju roniocima dobar prilaz svim morskim znamenitostima i podmorskom svijetu.
Piše: Biljana Barać