25
Thu, Apr

U svijetu

Ada Kale bilo je rječno ostrvo na Dunavu, poznato pod turskim imenom, pod kojim je i otišlo u istoriju.

Ada Kale bilo je rječno ostrvo na Dunavu, poznato pod turskim imenom, pod kojim je i otišlo u istoriju.

Ada KaleNalazilo se četiri kilometra nizvodno od Tekije, na mjestu gdje Dunav naglo, pod skoro pravim uglom skreće ka Kladovu. Dugačko 1750 metara a široko jedva 500, vjekovima je bilo strateško mjesto oko koga su se otimali svi osvajači, jer onaj ko je kontrolisao ostrvo, kontrolisao je plovidbu donjim tokom Dunava.

Većina nas je još u školi, na časovima istorije, za ostrvo prvi put čula u lekciji o Prvom srpskom ustanku. Ovdje su, naime, prebjegle zloglasne beogradske dahije kad je podignut Prvi srpski ustanak. Lokalnom upravitelju Redžep-agi se to izgleda nije dopalo, jer je dojavio Karađorđu i predložio zajedničku akciju protiv dahija. Karađorđe šalje vojvodu Milenka Stojkovića i 27 njegovih momaka koji zajedno sa 50 Redžep-aginih ljudi uspijevaju da posle višečasovne borbe savladaju dahije, pobiju ih, odsijeku im glave koje odnose veziru u Beograd.

 

Koje je sve priče ovo malo ostrvo odnijelo sa sobom duboko u Duna?To je samo jedna od mnogih priča vezanih za ovo ostrvo, čija istorija počinje u antičko doba, kada se zvalo Saan. Nažalost, to je jedino što pouzdano znamo o tom periodu, moguće odgovore na pitanja iz tog perioda za sad Dunav ljubomorno krije. Rimljani su ovdje imali utvrđenje Ducepratum. Postoji mišljenje i da je Trajan prilikom rata sa Dačanima ovdje napravio improvizovani most od čamaca, gdje je ostrvo služilo kao središnja potpora. Ada Kale2Taj motiv se nalazi oslikan na Trajanovom stubu u Rimu (par godina kasnije će Trajan nizvodno napraviti pravi most, arhitektonsko čudo svog vremena, ali to je druga priča…).U mračnom srednjem vijeku traju stalne borbe za prevlast na Dunavu, pa se na Ada Kale smenjuju Ugari, Turci, Mongoli, Bugari… U jednom trenutku je čak despot Stefan Lazarević, kao mađarski vazal bio upravitelj ostrva. Početak izgradnje se vezuje za Austrijsko-Osmanske ratove. Princ Eugen Savojski je 1717. osvojio ostrvo i tada počinje izgradnja tvrđave Karolina, a na srpskoj obali “Fort Elizabet“, imenovan po austrijskoj carici, supruzi kralja Mađarske, Karla VI. Turci sve vrijeme opsijedaju tvrđavu i konačno je osvajaju 1738. Ko su bili stanovnici Ade Kale? Tadašnji popis stanovništva, otkriva vrlo šaroliku etničku strukturu na ostrvu. Poslije Berlinskog kongresa 1878. ostrvo je vraćeno Austro-Ugarskoj, a po okončanju Prvog svjetskog rata stanovništvo se izjasnilo za pripajanje Rumuniji.Zahvaljujući svom položaju, stanovništvo sve vrijeme održava bliske trgovačke, švercerske, obaveštajne i druge veze sa obje obale i zbog toga je svaka vlast na ostrvu davala izvjesne carinske i poreske povlastice. Poslije Prvog svjetskog rata, zahvaljujući blagoj skoro mediteranskoj klimi, koja omogućava raznim biljnim vrstama da uspijevaju (između ostalog i maslinama), kao i arhitekturi i duhu osmanskog carstva u srcu Evrope, ostrvo posjećuje veliki broj turista. Ekonomski, ostrvo ulazi u period blagostanja. Izvozi se nadaleko čuveni ratluk. Ljudi dolaze da uživaju u slatkišima kao što su alva, džem od ruža i smokava, tu su i poznate nargile…Na ostrvu radi fabrika cigara, koje se po kvalitetu mjere sa kubanskim, a omiljene su rumunskom kralju Karolju, kao i većini evropskog džet seta između dva rata. Stanovništvo, njih oko 800, živi u miru i slozi, svi se pomažu, nema krađa, kuće se ne zaključavaju. Imaju i lokalni fudbalski klub. Sve dok im 1963. nije rečeno da će ostrvo biti potopljeno. Gde su otišli ljudi izgubljenog ostrva? Tvrđava se, kamen po kamen rastura i prenosi na ostrvo Šimijan, 18 km nizvodno, gdje se djelimično rekonstruiše. Groblje je takođe preseljeno na Šimijan. Ostale građevine su prije potapanja minirane i srušene, da ne bi ometale plovidbu. Ali, ljudi su otišli daleko, neki u Tursku, neki u Jugoslaviju, a neki u Rumuniju, noseći u sebi tugu i nostalgično sjećanje na malo ostrvo sa hiljadu priča, koje je na kraju i samo postalo samo legenda, zauvijek skrivena u vodama Dunava.U kratkom rumunskom dokumentarcu “Posljednje proleće na Ada Kale” , možete videti kako je izgledalo ostrvo u svojim poslednjim danima. 

Pogledajte VIDEO

Izvor:RS 

Nemate pravo da postavite komentar