14
Fri, Dec

Zoo

Šarka (lat. vipera berus) je jedna od najšire rasprostranjenih zmija na svijetu.

Šarka (lat. vipera berus) je jedna od najšire rasprostranjenih zmija na svijetu.

Zmija-sarkaNaseljava najveći dio Evrope od Arktičkog kruga na sjeveru, pa sve do sjevernog dijela Francuske, sjevera Italije i Balkanskog poluostrva na jugu. Takođe je zastupljena i u Rusiji do ostrva Sahalin, na sjeveru Kine i u Sjevernoj Koreji.

                       Šarka - zmija sa naših prostora!

Živi u različitim staništima: močvarama, pustinjama i dinama, na siparima, tresetištima, na šumskim čistinama i rubovima šuma, na rubovima polja, živicama, plavnim livadama. U južnijim djelovima svog areala u koje pripada i naša zemlja, živi pretežno u višim planinskim predjelima. Može se naći i na nadmorskim visinama od preko 2600 m, dok u alpima dopire i do blizu 3000 m nadmorske visine.

 

sarkaOdrasle jedinke su dužine od oko 60 cm (u našim predjelima rijetko prelaze ovu dužinu), mada u rijetkim slučajevima mogu dostići dužinu i do 90 cm (u srednjoj Evropi i Rusiji). Ženke su obično veće od mužjaka. Tijelo je prilično debelo i zdepasto a rep relativno kratak. Glava je ovalna, pozadi znatno proširena i spljoštena. Zjenice su vertikalne pukotinaste. Osnovna boja leđne strane tijela varira od raznih nijansi sive, mrke, bakarne, žućkaste, maslinaste do narandžaste i crvenkaste. Kod mužjaka su zastupljenije sive nijanse, dok su kod ženki više zastupljene crvenkaste i braon nijanse. Duž sredine leđa nalazi se karakteristična tamna cik-cak šara. U rijetkim slučajevima ova šara može biti isprekidana i blijeda ili čak u potpunosti odsutna. Na bokovima se nalaze tamne šare koje mogu biti nepravilnog oblika ili okruglaste. Na zadnjem dijelu glave nalazi se tamna šara u obliku slova V ili X. Trbušna strana tijela je siva, braonkasta ili crna, djelimično posuta bijelim tačkama. Rep je sa donje strane žut ili crvenkast. Postoje i potpuno crne jedinke bez ikakvih šara na tijelu. Crna sarkaOne mnogo efikasnije apsorbuju toplotu iz spoljašnje sredine i veoma su česte u visokoplaninskim predjelima. U nekim djelovima naše zemlje ih u narodu zovu crnokrug ili crnostrik.

                     Ovdje možete pogledati fotografije više različitih Šarki.

Šarka je aktivna tokom dana. Dok se sunča tijelo joj je spljošteno (da bi povećala površinu kojom apsorbuje toplotu). Veoma je plašljiva pa se pri susretu sa čovjekom, ako ima izbora, najčešće odličuje na bijeg. Vipera BerusUjeda samo kad je izazvana i ugrožena. Ujed šarke je prilično bolan za čovjeka ali najčešće nije smrtonosan, mada u nekim rijetkim slučajevima može da bude. Ova zmija se hrani uglavnom glodarima, gušterima, žabama i pticama.

Zimu provodi u hibernaciji (zimskom snu). Mužjaci prvi izlaze iz hibernacije i odlaze na mjesto za parenje. Mužjaci se međusobno bore za ženku. Borba mužjaka i parenje se odvijaju u aprilu ili maju, zavisno od geografske širine i nadmorske visine. Ženke rađaju obično 3-20 živih mladih krajem ljeta. Mladi su odmah po rođenju sposobni za samostalan život.

Autor teksta: Dr. Lidija Polović

Kustos Prirodnjačkog Muzeja Crne Gore

(za zbirku gmizavaca)