21
Thu, Nov

U svijetu

Amazonska prašuma ili Amazonija (portugalski: Floresta Amazônica ili Amazônia) je najveća svjetska prašuma.

Amazonska prašuma ili Amazonija (portugalski: Floresta Amazônica ili Amazônia) je najveća svjetska prašuma.

2Ime1 joj je dao španski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine, prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena. Amazonija zauzima oko jedne trećine Južne Amerike oko rijeke Amazona. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću koja se proteže kroz 9 država, najveći dio, na više od šest miliona kvadratnih metara, a 60 odsto se nalazi u Brazilu. Zbog nekontrolirane sječe dolazi do problema kao što su erozija, poplave i klimatskih promjena, te se uništava stanište mnogih biljaka i životinja. Ono što je još zanimljivo jeste da ne postoji niti jedan most preko rijeke u cijeloj prašumi.
Izvor Amazona smješten je u peruanskim Andima, oko 150 km od Tihog okeana. Dubina rijeke zavisi od širine. Voda u ogromnim količinama otiče u Atlantski okean, više od 200.000 kubnih metara vode u sekundi. 4Procjenjuje3 se da ukupna količina vode iz Amazona iznosi više od 20 odsto svih svjetskih voda. Izljev tolike količine vode dovodi do stvaranja pojasa slatke vode u Atlantskom okeanu širokog 200 km. Najveći dio korita rijeke ima vrlo blag pad, samo dva centimetra po kilometru. Blagi pad njenog estuarija omogućuva da plimni valovi iz Atlantskog okeana dopru duboko u unutrašnjost. Na tom se području nalazi više od 200 rijeka, dok 17 rijeka koje utiču u Amazonu duže su od 1600 kilometara. Amazona ima vode tokom cijele godine, tako da je plovna i za velike okeanske brodove. Sa svojim pritokama čini oko 60.000 km dugu mrežu plovnih puteva.
Amazonska prašuma je najveća i najstarija biljna formacija na Zemlji. To je područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću i čini 25% svih šuma na Zemlji. Tamo nema godišnjih doba, postoje samo vlažna i manje vlažna razdoblja. Na tom se području nalaze hiljade i hiljade najrazličitijih životinja i biljaka. Na prosječnom kvadratnom kilometru Amazonskog područja nalazi se 750 vrsta biljaka, 125 vrsta sisara, 400 vrsta ptica, 100 vrsta gmizavaca i 16 vrsta vodozemaca. Procjenjuje se da u Amazoniji živi između 2.500-3.000 vrsta riba, usporedbe radi, na cijeloj planeti živi oko 6.650 vrsta slatkovodnih riba.

6Od5 novombra do juna nastupa tzv. kišna sezona. Tada se potapaju velika područja koja su idealno mjesto za mriješćenje mnogih vrsta riba.
Na području Amazonije živjelo je, do dolaska evropskih osvajača, više od 2 miliona domorodačkih Indijanaca, a sada ih je manje od 200.000. Većina ih živi poput nomadskih poljoprivrednika. To znači da kratko ostaju na jednom mjestu gdje love, skupljaju jestive biljke, uzgajaju kukuruz i pasulj, te presele na drugo mjesto. Dolaskom kolonizatora njihov se svijet promijenio, mnogi su umrli od zaraznih bolesti (poput gripa i kozica) koje su donijeli Evropljani, a na koje Indijanci nisu bili ootporni.
Nacionalna geografija