Osim raskošnim dekoracijama i brojnim topovima koje je trebao nositi u rat, Vasa se može pohvaliti i jednom od najkraćih plovidbi svih vremena.
Osim raskošnim dekoracijama i brojnim topovima koje je trebao nositi u rat, Vasa se može pohvaliti i jednom od najkraćih plovidbi svih vremena.
Prije 389 godina potonuo je ratni brod Vasa nakon što je prošao samo 1300 metara, a s vremenom je jedan od najvećih švedskih promašaja pretvoren u najposjećeniji muzej.
"Priča o Vasi priča je o istorijskom fijasku", kaže Marika Hedin, povjesničarka i nekadašnja upraviteljica Vasamuseeta.
Vasu je tog kasnog popodneva svečano porinuo švedski kralj Gustav II Adolf, čvrsto uvjeren kako gleda u jedra najmoćnijeg ratnog broda na svijetu. No švedski Titanik potonuo je i prije nego što je krenuo jer nije mogao nositi silno oružje i dekoracije kojima je bio nakrcan. U ono vrijeme Vasa je trebao predstavljati najmoćniji brod na svijetu, a umjesto toga napunio se morem i potonuo.
Nakon što je 333 godine proveo na morskom dnu, Šveđani su ga izvukli gotovo neoštećena. Podigli su olupinu od 69 metara s entuzijazmom jednakim onome kralja Gustava. Vasin drugi život započeo je 1965. kad je pomorski stručnjak Anders Franzen locirao olupinu na dubini od 32 metra u Baltičkom moru, koje se naziva i morskim grobljem brodova. Ondje je dosad nađeno više od 20 hiljada brodova, a stručnjaci predviđaju da ih ima čak 100 hiljada. Tvrde i da je zbog niskog saliniteta idealno za čuvanje brodova jer ne odgovara brodskom crvu (Teredo navalis) koji je poznati po silnom apetitu za drvetom.
Više od 700 skulptura različitih veličina, oko 25 hiljada artefakta i ostaci posade predstavljaju arheološko blago, a Vasu čine najbolje očuvanim brodom. Danas se može razgledati u Stockholmu na ostrvu Djurgårdenu.