Olimp – dom grčkih Bogova

Olimp – dom grčkih Bogova, spektakularno se uzdiže sa nulte tačke nadmorske visine na svega desetak kilometara od obale Egejskog mora.

 U grčkoj mitologiji, Olimp je dom dvanaest olimpijskih Bogova. Na Olimpu postoji 46 vrhova viših od 2 000 metara i 47 viših od 1 000 metara nadmorske visine. Najviši vrhovi smješteni su na jedinstvenom grebenu Olimpa koji se sa sjevernom stranom strmo obrušava u duboki bezdan. Ova planina sedimentnih stijena je nacionalni park poznat po bogatoj flori s oko 1 500 biljnih vrsta, od čega su 23 endemske vrste. Procjenjuje se da se svake godine 10 000 ljudi posjećuje ovu planinu bogate i burne istorije kako bi je neposredno doživjeli i ispeli na  njene vrhove.  

Usprkos svojoj visini Olimp nije tehnički zahtjevna planina. Uspon na vrh Skolio (2910 metara) izvodljiv je bez ikakvih tehničkih problema. Za najviši vrh Mytikas (2917 metara) ipak je potrebno malo više vještine i upornosti pri penjanju kroz vršni kuloar.  Na Olimpu se nalaze četiri planinarska doma, raspoređena na pogodnim pozicijama za lakši uspon na vrh. Uobičajena polazna točka je grad Litochoro, na istočnom podnožju planine, udaljena oko 100 kilometara od Soluna, gdje početkom svakog ljeta završava poznati Olimpijski maraton.

U prošlosti je zabilježen niz neuspješnih istraživačkih pokušaja uspona na vrhove Olimpa, uključujući francuskog arheologa Leona Heuzeya (1855.), njemačkog istraživača Heinricha Bartha (1862.) i njemačkog inženjera Edwarda Richtera. Richter je pokušao doći do vrha 1911. godine, ali je tom prilikom otet i ubijen od strane osmanskih žandara koji su ga pratili na tom putu.

Najviši vrh Olimpa prvi put je osvojen 02. avgusta 1913. godine, a članovi ekspedicije su bili lokalni vodič Christos Kakalos i Švajcarci, Frederic Boissonas i Daniel Baud-Bovy. Christos Kakalos, lovac divljih koza sa zavidnim iskustvom penjanja po Olimpu, nakon ovog istorijskog uspona na Mytikas bio je službeni vodič do kraja svog života. Zahvaljujući njegovom vođenju mnogi istraživači su bili u prilici dobro upoznati Olimp. Ispenjali su njegove vrhove, istražili, dokumentovali i mapirali planinu. Do današnjeg dana održan je niz uspješnih uspona i zahtjevnih zimskih uspona najviših vrhova u teškim vremenskim uslovima. 

Olimp je najviša i najljepša grčka planina koja predstavlja netaknutu prirodu pa je od 1938. godine proglašena nacionalnim parkom prirode, a od 1983. godine pod zaštitom UNESCO. 

(ludens.media)