Neretva je rijeka duga 230 km, koja najvećim dijelom protiče kroz BiH (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km).
Neretva je rijeka duga 230 km, koja najvećim dijelom protiče kroz BiH (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km).
Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne obale.
Izvire u planinskim predelima visoke Hercegovine, ispod planine Jabuke na 1095 mnv, na brdašcu Gredelj, gde se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se uliva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora prema ušću prvo teče od jugoistoka prema sjeverozapadu, čineći tako i sjevernu granicu Hercegovine. Nedaleko od Konjica i Ramskog kraja skreće prema jugu, i teče u smjeru od sjevera prema jugu.
Ovaj dio Neretve odlikuje se slapovima, brzacima i kanjonskim stijenama visine 800 do 1.200 m.
Na tim stranama, izgrađenim od naslaga krečnjaka, koje su po proceni geologa starije od 175 miliona godina, nema gotovo nikakve vegetacije.
U većem dijelu toka Neretva ima karakteristike planinske rijeke s velikim hidroenergetskim potencijalom. Zbog toga je na njoj izgrađeno više hidroelektrana: Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar.
Pored jedinstvene smaragdno zelene boje, rijeka Neretva plijeni pažnju i svojom čistoćom. Cijelim gornjim tokom, u dužini od 80 km, rijeka je pitka i većim dijelom godine izuzetno bistra i jedna od najhladnijih na svijetu (max temperatura 12 C). Ovaj dio rijeke naseljavaju i brojne riblje vrste od kojih su glavatica i mekousna pastrmka endemične.
Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine. To je jedina kraška rijeka koja je uspjela savladati poniranje u krasu. 
Desne pritoke Neretve su Zurevića potok, Međeđak, Jezernica (Tatinak), Gornji i Donji Krupac, Dindolka, Bjelimićka rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Grabovica, Radobolja, i Trebižat, a lijeve su Živašnica, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska Bijela, Buna, Bregava i Krupa.
Neretva je bila poznata još od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija Narenta, koja se nalazila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo ilirsko pleme Narensi.
Na svom putu ka ušću Neretva protiče kroz Konjic, Jablanicu, Mostar, Čapljinu, Počitelj, Metković i Opuzen.
Delta Neretve (pod zaštitom UNESCO-a od 1992. godine) prekriva površinu od 12.000 hektara. Delta Neretve od Metkovića do ušća sa sjevera i sjeveroistoka omeđena je ograncima dinarskih planina, a s juga podgradinsko-slivanjskim brdima. Najvažniji gradovi su Ploče, Opuzen i Metković. Izvorno se sastojala od 12 rukavaca, ali je nakon brojnih i opsežnih melioracija i kultivacije tog poljoprivredno bogatog prostora, broj rukavaca sveden na samo 4i, a dotadašnja močvarna delta velikim dijelom je pretvorena u bogato poljoprivredno područje na kome se pretežno gaje mandarine, lubenice, paradajz i grožđe.
Fauna Neretve i njenih pritoka jako je raznovrsna. Ima mnogo vodenih zmija i pastrmki, kao što su mehkousna, potočna i kalifornijska. U njoj žive i jegulje (uglavnom u hrvatskom dijelu), koje su uz žabe sastavni dio najpoznatijeg lokalnog gastronomskog specijaliteta, Neretvanskog brudeta.
Svake godine, druge subote u avgustu na Neretvi se održava poznati turističko-sportski spektakl, Maraton lađa na Neretvi.
Dnevna doza geografije