Planina Hajla nalazi se na krajnjem istoku Crne Gore u rožajskoj opštini.
Planina Hajla nalazi se na krajnjem istoku Crne Gore u rožajskoj opštini.
Hajlu u širem geografskom smislu možemo posmatrati kao dio sjeveroistočnih Prokletija, prostire se uz granicu Srbije (Kosovo i Metohija) i Crne Gore, preciznije leži između izvorišta rijeke Ibar i Rugovske klisure na Kosovu. Masiv Hajle čini južnu granicu rožajske kotline kroz koju protiče rijeka Ibar.Reljef karakterišu brojni vrhovi iznad 2000mnm., kanjoni i klisure planinskih rijeka, brojne i slikovite četinarske šume i planinski pašnjaci. Najviši vrh Hajle, 2403mnm, nalazi se na golom stjenovitom grebenu. Visinom i ljepotom ističe se i vrh Ahmica 2271mnm.
Hajla, iako jedna od visočijih planina u Crnoj Gori, do unazad nekoliko godina nije bila šire poznata i posjećena. Tek aktiviranjem planinarskih društava u Rožajama koji rade na promociji ove lijepe planine, između ostalog napravljen je i planinarski dom, Hajla postaje šire poznata i posjećena. Postoje izuzetni tereni za turno skijanje.
Sjeverna stijena pomenutog grebena najvišeg vrha Hajle koja se proteže u dužini od skoro 2 km, u najvišem dijelu od 400-500 m. visine, predstavlja najzanimljiviji alpinistički potencijal na Hajli, zbog svoje razvedenosti, brojnih strmih i zatravnjenih zljebova, u budućnosti može biti interesantniji za zimsko penjanje, više nego za penjanje suve stijene, mada ni ovo ne treba zanemariti. Nemamo podataka da na Hajli ima ispenjanih smjerova.
Kako doći
Kao najbolja polazna tačka za posjetu ovoj planini preporučujemo grad Rožaje na krajnjem istoku Crne Gore. Do Rožaja je moguće stići iz više pravaca.Sa istoka preko graničnog prelaza Mehov krš, sa zapada, ako dolazite iz Srbije, preko graničnog prelaza Brodarevo ka Bijelom Polju,dalje prema Beranama još 30 km do Rožaja, sa juga iz pravca Podgorice magistralom prema Bijelom Polju, u Beranama skrenuti lijevo prema Rožajama. Ako dolazite iz pravca Kosova preko graničnog prelaza Kula koji povezuje Peć i Rožaje.
Katun Bandžov 1460 m, gdje se nalazi planinarski dom PAK Jelenčica, udaljen je od Rožaja 9 km i ljeti je moguće doći i putničkim vozilom. Do planinarskog doma Bandžov stiže se putem Rožaje – Berane ka zapadu, posle naselja Suho polje do prvog mosta (Dimiskin most) na Ibru, preko mosta lijevo makadamskim putem koji vodi ka vrelu (izvorištu) Ibra. Kada dođete kod petog mosta, naići ćete na tablu Bandžov, preko mosta lijevo.Nakon kilometar naići ćete, sa lijeve strane, na još jedan mali most preko riječice koja se uliva u Ibar, preći preko njega i dalje do Bandžova..Iz Rožaja do Bandžova pješke se može stići za 3,4 sata hoda.
Smještaj
U katunu Bandžov na 1460 m, u podnožju Hajle nalazi se planinarski dom PAK Jelenčica iz Rožaja. Dom je otvoren tokom ljeta stalno, dok se u zimskim mjesecima posjeta mora najaviti. Raspolaže sa tridesetak ležajeva. U domu ima struje i vode.Postoji mogućnost podizanja šatora.U katunu takodjer je moguće iznajmiti neku od privatnih koliba i brvnara.
Sjeverna stijena grebena Hajle
Sjeverna stijena grebena Hajle je najveći alpinistički potencijal na ovoj planini. Stjenoviti greben proteže se u dužini od skoro 2 km, dok je njegova visina u dijelu ispod najvišeg vrha oko 500 m. Zbog svoje razvedenosti, brojnih strmih i zatravnjenih žljebova i kuloara može predstavljati atraktivnu destinaciju za zimski alpinizam, pogotovo ako se uzme u obzir da nema ispenjanih smjerova.
Pristup i silazak
Detalji dolaska do planinarskog doma na Bandžovu su već opisani. Od doma vodi markirana planinarska staza kroz šumu do lokaliteta Grope-livada podno sjeverne stijene, na oko 1800 m. Od doma do Gropa na kojoj se nalazi napušteni katun umjerenog hoda potrebno je oko sat i po. Silazak je moguć po grebenu prateći planinarsku markaciju u pravcu istoka do prvog grebena da bi se zatim spustili sa grebena krećući se ka Gropama u pravcu sjevera.
Smještaj
U već pomenutom planinarskom domu ili ako hoćete da ste bliži stijeni u šatorima na livadama ispod stijene. Planinari iz Rožaja su započeli izgradnju novog doma na Gropama.Dom bi trebao biti gotov do 2009. godine. Kod napuštenih ’stanova’ (koliba) gdje će biti novi dom nalazi se kaptirani izvor Studenac.