Reinhold Messner je, prema mišljenju mnogih, najbolji planinar svih vremena. Prvi je čovjek koji se uspeo na Mount Everest bez dodatnog kisika, a ujedno i prvi koji se uspeo na svih 14 svjetskih vrhova viših od 8000 metara.
Reinhold Messner je, prema mišljenju mnogih, najbolji planinar svih vremena. Prvi je čovjek koji se uspeo na Mount Everest bez dodatnog kisika, a ujedno i prvi koji se uspeo na svih 14 svjetskih vrhova viših od 8000 metara.
S pet godina na 3000 metara. Messner je rođen 17. rujna 1944. u Bressanoneu u Italiji. Odrastao je okružen predivnim Dolomitima, dijelom talijanskih Alpi, u velikoj porodici sa devetero braće i sestara. Sa alpinizmom ga je upoznao strogi otac učitelj; kad je imao tek pet godina popeo se na svoj prvi vrh viši od 3000 metara. Do tinejdžerskih godina postao je sjajan penjač i osvajao okolne vrhove. Njegov stil penjanja bio je minimalistički; nosio je sa sobom tek najnužniju opremu.
Messner je 1967. krenuo na studije arhitekture u Padovi. To ga nije spriječilo da se i dalje penje okolnim vrhovima, često s mlađim bratom Güntherom. Nakon završetka studija radio je kratko kao nastavnik, nakon čega se u potpunosti posvetio penjanju.
Tragedija u Pakistanu
Tri godine kasnije dogodila se tragedija koja ga je zauvijek obilježila. Dok se s Güntherom vraćao s dotad neispenjane strane pakistanskog vrha Nanga Parbat, brat mu je počeo pokazivati znakove visinske bolesti. Messner je otišao potražiti laganiji put dolje.
No, Günther je tijekom spuštanja zaostao i kad se Reinhold vratio po njega, otkrio je da ga je zamela lavina. Na putu prema dolje izgubio je šest nožnih prstiju i nekoliko vrhova prstiju na rukama. Messner je 30 godina kasnije u knjizi ‘The Naked Mountain’ iznio svoju verziju događaja, odgovorivši kritičarima koji su njegovu ambiciju krivili za bratovu smrt.
Uspjeli ono što su mnogi smatrali nemogućim
Uprkos tragediji, Messner nije odustao od penjanja. Godine 1974. udružio se sa Peterom Habelerom, s kojim je dijelio filozofiju penjanja i zajedno su se u rekordnom vremenu uspeli na Eiger. Godinu kasnije popeli su se na Gasherbrum I u planinskom lancu Karakorum bez dodatnog kiseonika. Isto su pokušali 1978. na Mount Everestu i uspjeli ono što su mnogi smatrali nemogućim – popeti se na najviši vrh svijeta bez dodatnog kiseonika.
‘Nisam ništa nego jedna mala vapeća pluća koja lebde nad maglom i vrhovima’, opisao je taj uspon kasnije. Dvije godine kasnije Messner je ponovio ovaj pothvat, ali ovaj put sam. Uspon je opisao u knjizi ‘The Crystal Horizon’.
Godine 1986. Messner je postao prvi čovjek koji se popeo na svih 14 osamhiljadaša. Zanimljivo, u to je vrijeme izjavio i da je vidio jetija, mitsko biće koje navodno živi na Himalaji. Nastavio je tražiti jetije vjerujući da su stvarni, možda neka vrsta noćnog medvjeda.
Messner nije bio samo planinar – pješice je prešao Antarctic, Grenland i pustinju Gobi. Kao član talijanske Stranke zelenih 1999. godine ušao je u Evropski parlament, gdje je bio do 2004. Nakon toga počeo je raditi na otvaranju mreže od pet Messnerovih planinskih muzeja te je osnovao organizaciju za podršku planinskim narodima širom svijeta. Napisao je na desetak knjiga.
Dvaput se ženio i ima četvero djece.
Messnerove misli:
‘Planine nisu poštene niti nepoštene, one su jednostavno opasne.’
‘Bez mogućnosti smrti, avantura nije moguća.’
‘Sjajne stvari u životu su stvari koje radite, a ne stvari koje imate.’
Izvor: aktivator.hr