Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) uz podršku Vlade Kraljevine Norveške je uspješno realizovalo Projekat pod nazivom „Upravljanje šumama u nacionalnim parkovima Crne Gore”.
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) uz podršku Vlade Kraljevine Norveške je uspješno realizovalo Projekat pod nazivom „Upravljanje šumama u nacionalnim parkovima Crne Gore”.
Projekat koji je imao za cilj unaprjeđenje metode upravljanja šumama, ukupnog budžeta od 179.000 eura, počeo je 2015.
Na završnoj prezentaciji Projekta, u PR Centru u Podgorici, predstavljene su najznačajnije aktivnosti kao što su, između ostalog, Inventura šuma, Aktivnosti na oglednim površinama, Studijska posjeta hrvatskim zaštićenim područjima, Organizovanje tematskog okruglog stola, kao i organizovanje završne prezentacije Projekta i predstavljanje ključnih zaključaka.
Na početku završne prezentacije direktor JPNPCG Elvir Klica je pozdravio učesnike skupa i istakao da je Projekat okupio kako domaće, tako i stručnjake iz regiona, te doprinio da se nakon 20 godina u šumskim ekosistemima nacionalnih parkova izvrši prikupljanje i analiza relevantnih dendrometrijskih podataka.
Takođe se značaj Projekta ogleda i u razmjeni iskustava, saradnji i komunikaciji između domaćih i međunarodnih stručnjaka u cilju unaprjeđenja standarda u upravljanju šumama u crnogorskim nacionalnim parkovima.
Klica takođe smatra da će uspješna realizacija Projekta doprinijeti stvaranju boljih uslova za razvoj novih ideja, koje će, kako je rekao, za cilj imati, zaštitu i promociju najznačajnijih vrijednosti crnogorskih zaštićenih područja.
„Ono što posebno raduje je to što stručni saradnici iz oblasti šumarstva nacionalnih parkova Crne Gore i njihove kolege već pripremaju aktivnosti u cilju nastavka ovog i sličnih projekata“, kazao je Klica.
Rukovodilac projekta „Upravljanje šumama u nacionalnim parkovima“ i stručni saradnik za oblast šumarstva u JPNPCG, Slobodan Stijepović, kazao je da je glavni rezultat projekta Bazna studija o šumama u nacionalnim parkovima, koja je, kako je pojasnio, nastala razmjenom iskustava, prikupljanjem i analizom podataka sa terena i oglednih površina.
„Pored Bazne studije kao štampane publikacije, publikovano je po šest tematskih mapa za svaki nacionalni park posebno. Formirane su dvije baze podataka i to za dendrometrijske podatke i podatke o zdravstvenom stanju šuma u parkovima“, pojasnio je Stijepović u PR Centru.
On je rekao da se prva aktivnost Projekta odnosila na organizovanje međunarodnog okruglog stola o upravljanju šumama u zaštićenim područjima regiona, koji je, kako je objasnio, okupio stručnjake iz Makedonije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
„Na tom okruglom stolu smo, razmjenjujući iskustva, došli do zaključaka na osnovu kojih smo počeli utvrđivanje kako treba da izgleda jedna Studija koja bi koristila našim nacionalnim parkovima za dalje upravljanje“, rekao je Stijepović. Drugi dio aktivnosti se, kako je pojasnio, odnosio na prikupljanje podataka sa terena, skladištenje, analizu i publikovanje.
„Inventura šuma se sasatojala od prikupljanja tri vrste podataka, a to su opšti ekološki i funkcionalni podaci, dendrometrijski i zdravstveno sanitarni podaci“, kazao je Stijepović.
Prema njegovim riječima, površina šuma u nacionalnim parkovima iznosi 42 hiljade hektara ili 36 odsto ukupne površine nacionalnih parkova, odnosno, kako je pojasnio 5,2 odsto u odnosu na sve šume u Crnoj Gori.
„Visinska rasprostranjenost nacionalnih parkova kreće se od 6 do 2.534 metra. Najveća razlika u nadmorskoj visini je u nacionalnom parku Durmitor i kreće se od 500 do 2.525 metara. Šumski rezervati u nacionalnim parkovima obuhvataju površinu od četiri i po hiljade hektara “ rekao je Stijepović.
Ekspert na Projektu, Ranko Kankaraš, smatra da Bazna studija o šumama u nacionalnim parkovima predstavlja vrlo vrijedan materijal koji će, kako je rekao, poslužiti narednim generacijama stručnjaka.
„Rezultati Projekta predstavljaju izuzetnu vrijednost ne samo zbog analize stanja šuma u nacionalnim parkovima, već daju bazu za budući istraživački, čak i naučno istraživački rad“, rekao je Kankaraš.
Prema njegovim riječima, metodologija je kreirana na osnovu međunarodnih iskustava i, kako je kazao, predviđena da uvažava specifičnost svakog nacionalnog parka.
„Prikupljanje podataka o šumama u Crnoj Gori, u širem kontekstu, se kontinuirano radi blizu sedamdeset godina i dobar dio te metodologije po kojoj se rade te inventure je uzet u obzir kada je rađena metodologija za nacionalne parkove“, pojasnio je Kankaraš.
Izvođač radova TAXUS d.o.o Pljevlja, Ilija Krejović, kazao je da je, na prikupljanju terenskih podataka, od jula do septembra prošle godine, radilo preko 20 stručnih timova sa prethodnim iskustvom na sličnim poslovima.
„Svaki stručni tim činio je inženjer šumarstva i šumarski tehničar, a korišćena je savremena oprema za preciznu terensku navigaciju i prikupljanje potrebnih dendrometrijskih podataka“, objasnio je Krejović.
On je istakao da je, za izvođenje radova za potrebe inventure šuma u nacionalnim parkovima Crne Gore, između ostalog, kreirano namjensko softversko rješenje koje naručiocu posla omogućava korišćenje prikupljenih i obrađenih podataka.
„Softversko rješenje omogućilo je predstavnicima naručioca da dalje mogu da nadograđuju cijelu bazu podataka vezano za dendrometrijske i opšte podatke“, pojasnio je Krejović.