25
Fri, Sep

Aktuelno

Hladni talas koji je ove zime zahvatio i Crnu Goru, imao je nesagledive posljedice po ptičiji svijet.

Hladni talas koji je ove zime zahvatio i Crnu Goru, imao je nesagledive posljedice po ptičiji svijet.

roda1rodeNastradale su brojne ptice ali je najviše reakcija izazvalo stradanje desetine flamingosa na Ulcinjskoj Solani i Perka Rodića, bijele rode, koji je ove godine umjesto odlaska u Afriku odabrao da ostane u Beranama. Uzrok smrti Perkana još uvijek nije poznat, a iz CZIP kažu da čak ni obdukcija ne bi mogla to sa sigurnošću utvrditi jer naše labaratorije nemaju potrebne bakteriološke i toksikološke analize.

Ornitolozi su,  u posljednjih nekoliko godina, konstatovali čestu pojavu da dio srednjoevropskih roda ostane preko zime u mjestima gniježđenja. Tako je npr. u Sloveniji ove godine zimovalo desetak roda, dok je u Italiji, Španiji i Portugalu, 10 osto ukupne populacije odlučilo da ne ide na seobu. Najčudniji je svakako bio slučaj Njemačke, koju odlikuju izuzetno hladne zime.

Međutim Perko je preživio ovaj hladan talas, provodeći vrijeme na obali Bistrice u Beranama, a sredinom januara, najvjerovatnije u potrazi za hranom, primjećen je i na obali Lima u Bijelom Polju. Uginulog Perka, 18. februara, pronašao je Ado Softić, fotograf koji je pomno pratio život najpoznatijeg para roda iz Berana, od 2012. godine, kada su svili gnijezdo u Polimskoj ulici.

U želji da pomognu oporavak populacije bijelih roda u Crnoj Gori, CZIP u saradnji sa EPCG, je postavio vještačku platformu, kako bi se obezbjedio siguran dom za gniježđenje ovog para.

„Nažalost, Perko je proljeće proveo sam jer je ostao bez voljene Perke, za koju se pretpostavlja da je nastradala tokom migracije“, ističu iz CZIP.

roda12Rodan Perko

Iz ove organizacije kažu da javnost često očekuje da oni zbrinu svaku pticu.

Ipka, kako objašnjavaju, to nije moguće jer prema pravilima svjetskih stručnjaka ptica se treba zbrinuti samo kada za to postoji opravdan razlog- očigledna povreda koja zahtijeva veterinarsku njegu, očigledna iscrpljenost sa kolapsom ili kada je ptica previše mlada da bi sama preživjela u divljini.

„Perko nije odgovarao ovom opisu jer je mogao da leti i samostalno se hrani, međutim postojao je veliki broj ptica koje su se smrzavale i kolabirale tokom hladnog talasa i kojima je ukazivana stručna pomoć“, ističu iz CZIP.

Prema njihovom mišljenju Perkov kraj je najvjerovatnije bio rezultat jedne tužne ljubavne priče.

Ipka, dodaju oni,  bez obdukcije nije moguće utvrditi razloge zbog kojih je uginuo čak i nakon hladnog talasa i relativne dostupnosti hrane.

„Naime, postoji mogućnost da je uginuo od opšte iscrpljenosti uzrokovane hladnim talasom i usljed duže pothranjenosti. Međutim takođe postoji i manje vjerovatna pretpostavka da je Perko doživio duboku starost te da su oba partnera uginula završetkom očekivanog životnog ciklusa. Nažalost dilema će uvjek postojati jer ni obdukcija ne bi sa sigurnošću mogla dati odgovore na ova pitanja jer naše labaratorije nemaju potrebne bakteriološke i toksikološke analize“, kažu iz CZIP.

rode4Rode u Crnoj Gori

Crna Gora je sasvim zasluženo zemlja sa najmanjim brojem roda u regionu, kažu iz CZIP.

Prvi zvanični podaci o njima datiraju još iz 1894. godine kad je tu boravio Othmar Reiser, najpoznatiji balkanski ornitolog tog vremena, porijeklom iz Austrije.

Prve rode na Plavnici (Skadarskom jezeru), evidentirane su 7. februara iste godine, da bi se brzo nakon toga pojavio veliki broj roda na Ulcinjskom području i to nevjerovatnih 60 parova u okolini rijeke Bojane. Veliki broj roda gnijezdio je na plavnim livadama Skadarskog jezera na visokim vrbama i to van sela, na izolovanim mjestima. Reiser je konstatovao da je izolovanost roda u odnosu na okolne zemlje najvjerovatnije uzrokovana njihovim kontinuiranim ubijanjem.

„To je vjerovatno i razlog što su nas rode zaobilazile, uprkos postojanju, za njih, idealih staništa“, smatraju  iz CZIP.

Nakon 116 godina bojkota, čuveni par Rodić je stigao u Berane 2012. godine. Potom se prošle godine, pojavio još jedan par, koji je svio gnijezdo na staroj pilani u Rožajama.

„Rožajski par takođe nije imao sreće pa je prošle godine tokom nevremena jedna od roda nastradala usljed udara groma, ali je imala uspješno gniježđenje i zdravo potomstvo. Pored ovih parova, poznate su nam i jedinke roda primjećene u Nikšiću i Herceg Novom“, ističu oni.

Iako je u Crnoj Gori prošle godine evidentirano svega 6 jedinki, globalna populacija bijelih roda (Ciconia ciconia) je stabilna, pa čak i u porastu i procjenjena je na preko 700.000 jedinki, dok evropska populacija broji do pola miliona odraslih jedinki.

„Perko je rodan čiji je dolazak uveseljavao naša proljeća, a potomstvo vraćalo nadu u neka bolja vremena. Čekajući Perku, naučio nas je da ptice itekako osjećaju, vole, tuguju, pate. Njegova sudbina je lekcija za sve nas, koliko je pticama u prirodi teško i koliko je važno očuvati njihova staništa. Jer ništa nismo učinili ako spasimo jednu pticu, a dozvolimo da se njeno stanište izbetonira: močvara isuši, rijeka ukalupi, šuma prokrči i time osudimo na propast stotine hiljada drugih ptica“, poručuju iz CZIP.

(CDM)