27
Thu, Jun

Zoo

Broj pandi koje žive u divljini skočio je na 1.864 u 2014. godini, što je povećanje u odnosu na 2004. godinu kada je u divljini živjelo 1.596 pandi. 

Broj pandi koje žive u divljini skočio je na 1.864 u 2014. godini, što je povećanje u odnosu na 2004. godinu kada je u divljini živjelo 1.596 pandi. 

rezervat volung oaza spasa za dzinovske pande 6Džinovska panda, jedan od simbola Kine, ne nalazi se više na listi ugroženih vrsta zahvaljujući jakim naporima za njihovo očuvanje, saopštila je Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN).

U izvještaju IUCN-a se navodi da su džinovske pande sada klasifikovane kao "ranjiva", umjesto "ugrožena" vrsta, kao i da sve veći broj ovih životinja živi u divljini na jugu Kine.

Broj pandi koje žive u divljini skočio je na 1.864 u 2014. godini, što je povećanje u odnosu na 2004. godinu kada je u divljini živjelo 1.596 pandi.

Akcije kineskih agencija za zaštitu životinja o zabrani prilaska divljim pandama i proširenju šumskih rezervata, njihovog prirodnog staništa, urodile su plodom.

IUCN upozorava da, iako je zaštita šuma doprinijela povećanju broja životinja u divljini, klimatske promjene prijete da unište više od 35 odsto staništa bambusa, njihove osnovne ishrane, u narednih 80 godina, što može biti drugi udar na pande.

Ipak, organizacije za zaštitu životinja pozdravljaju povećanje broja specifičnih crno-bijelih medvjeda i globalni pokret za njihovo očuvanje.

Broj džinovskih pandi u 80-im godinama prošlog vijeka dostigao istorijski minimum od manje od 1.000 jedinki u divljini. Glavni razlozi za njihovo istrjebljenje bili su nekontrolisana sječa šuma i krivolov.

Pande su, kao gest dobre volje kineske diplomatije, poslate u zoološke vrtove širom svijeta, ali pod strogim uslovima.7716b843b46c836f1006ef2aa85f989e

 

Kineske vlasti i organizacije za zaštitu životinja su otvorili 1980. godine rezervat za džinovske pande u jugoistočnoj kineskoj provinciji Sečuan.

Broj ovih divljih životinja u Kini počeo je da raste od kada su vlasti zaustavile trgovinu krznom i proširile zaštićena šumska područja na 1,5 miliona hektara.

Vlasti u Pekingu i međunarodne organizacije potrošile su ogromna finansijska sredstva za uzgoj pandi, što se našlo na mezi kritičara koji smatraju da je dio novca trebalo usmjeriti na zaštitu drugih ugroženih vrsta.

Oni su odbacili kritike, navodeći da su se investicije isplatile.