11
Mon, Dec

Zoo

U potrazi za zanimljivim informacijama o lisici, u narodu popularnoj po svojoj lukavosti izdvojili smo neke zanimljivosti koje vam mogu biti interesantne.

U potrazi za zanimljivim informacijama o lisici, u narodu popularnoj po svojoj lukavosti izdvojili smo neke zanimljivosti koje vam mogu biti interesantne.

lisica5lisica6Lisica (Vulpini) naziv je mnogih životinja iz porodice pasa koje su uz čovjeka najrašireniji kopneni sisari na svijetu. Uprkos tome, o lisicama većina ljudi zna jako malo, što je možda i razlog zašto smo ih kroz istoriju progonili i lovili, kako zbog krzna, tako i zbog straha od njih. Ako ih malo bolje upoznamo možemo se uvjeriti da su ova prekrasna bića drugačija od onoga što smo kao mali učili o njima. One su brižni roditelji, razigrane i često  prijateljski nastrojene.

Lisice su brižni roditelji

Lisice se reprodukuju jednom godišnje, a ženka okoti od jednog do 11 štenaca (prosjek je šest), koji su slijepi i ne otvaraju oči sve do devetog dana nakon rođenja. Tokom tog vremena ostaju u brlogu sa ženkom koja ih ne ispušta iz vida, dok mužjak donosi hranu. Oni žive sa svojim roditeljima sve dok ne napune sedam mjeseci. Lisica štiti svoje štence sa iznenađujućom odanošću, a to potvrđuje jedan primjer koji se nedavno dogodio u Engleskoj. Naime, jedno štene lisice je uhvaćeno u zamku i bilo zarobljeno čak dvije sedmice, ali je preživjelo jer mu je majka svaki dan dosnosila hranu.

Lisice vole da se igraju

Lisice vole da se igraju kako međusobno tako i sa drugim životinjama. Jedna od omiljenih igračaka su im loptice, ali pošto je u divljini teško pronaći savršenu lopticu, one će često ukrasti jednu sa golf igrališta.

lisica4lisica7mladunce lisiceJedna lisica u Švajcarskoj postala je opsjednuta krađom loptica, toliko, da je čak ni igrači nisu mogli uplašiti. U drugom slučaju lisica je svaku noć krala kugle za boćanje jednog Francuza, a toliko se voljela igrati sa njima da je uvijek ignorisala obližnji kokošinjac.

Lisice vole da se igraju sa drugim životinjama

Lisice su prirodno znatiželjne životinje. Kao takve, one povremeno prilaze drugim životinjama, čak i onima koje bi u određenim okolnostima mogle biti njihovi neprijatelji. Poznati su brojni slučajevi lisica koje su se sprijateljile sa psima ili mačkama, a često je lisisca bila ta koja je prišla drugoj životinji.

Nedavno istraživanje pokazalo je da su jedna od prvih životinjskih vrasta sa kojom su se lisice sprijateljile bili upravo ljudi. U sjevernom Jordanu pronađeno je 16 500 godina staro groblje u kojem su pronađeni ostaci odraslog muškarca (čovjeka) i njegove pratilje lisice. S obzirom da je grob stariji za oko 4 000 godina od prvog groba u kojem su zajedno pronađeni čovjek i pas, lisice su možda bile naši prijatelji mnogo prije sivog vuka (današnjeg domaćeg psa).

Iako su kvalifikovane kao psi, imaju dosta zajedničkog sa mačkama

Uprkos tome što su kvalifikovane kao vrsta psa, lisice u mnogome više liče na mačke nego na pse. Njihove zjenice su poput mačijih zbog čega imaju izvrstan noćni vid. Mnoge lisice su izvrsni penjači, a neke čak spavaju na drveću. Lisice čak i love na sličan način kao mačke. Uhode plijen i zatim iznenada nasrnu na njega. Njihovo kretanje je vrlo elegantno, slično mačjem, a imaju izuzetno osjetljive brkove koji im pomažu da održe ravnotežu (kao i mačkama njihovi).

Lisice koriste Zaemljino magnetno polje

Poput navođenih projektila, lisica koristi Zemljino magnetno polje. Druge životinje, kao što su ptice, morski psi i kornjače takođe koriste magnetno polje za navigaciju, ali lisica je prva životinja (za koju znamo) da isto koristi i da uhvati plijen.

lisica9lisica1

Prema New Scientist-u, lisica može vidjeti Zemljino magnetno polje kao „zatamnjeni krug“ na svojim očima koji potamni kada je okrenuta prema sjeveru. Kada se sjenka i zvuk plijena poravnaju, lisica zna tačan smjer u kojem tebaq brzinom navaliti na plijen.  

Arktičke lisice se počnu tresti od hladnoće tek na 70 stepeni Celzijusa

Arktička lisica, koja živi u najsjevernijem području hemisfere, može se nositi sa hladnoćom bolje od većine životinja na zemlji. Njima postaje hladno tek na 70 stepeni Celzijusa. Njihovo bijelo krzno ih grije i u najhladnijim danima, ali im takođe služi kao odlična kamuflaža, bilo da love ili se sakrivaju od predatora. Kako se sezone mijenjaju, tako se mijenja i njihova bojakirzna. Kada se snijeg krene topiti njihove dlake postaju sivo-smeđe, kako bi se bolje uklopile sa stijenama ili zemljom iz tundre.

(opusteno.rs)