Zoo

Nakon gnusnog čina ubijanja morske kornjače, zaštićene vrste koja boravi u kotorskom zalivu, juče je u tom zalivu primijećen ranjeni delfin kome je sa podvodnom puškom, harpunom probijeno repno peraje.

Nakon gnusnog čina ubijanja morske kornjače, zaštićene vrste koja boravi u kotorskom zalivu, juče je u tom zalivu primijećen ranjeni delfin kome je sa podvodnom puškom, harpunom probijeno repno peraje.

delfin 1Institut za biologiju mora u Kotoru dobio je informaciju od turista da je primijećen povrijeđeni delfin, kazao je za Skala radio, direktor Instituta - doktor Mirko Đurović. Ovo je veoma zabrinjavajuće sa aspekta zaštite i Institut je upravo prije nekoliko dana, u želji da se ne dogode ovakve situacije, uputio apel građanima i gostima da ne uznemiravaju morsku kornjaču i da je zaobilaze kada je primijete u kotorskom zalivu. Međutim, apel nije urodio plodom i u Stolivu je ronilac iz Kotora M.M. (24) sa trozupcem ulovio morsku kornjaču i ubio je. Na pitanje Skala radija ima li još zaštićenih vrsta morske kornjače u zalivu, Đurović je odgovoti da ih ima baš kao i delfina, koji su odomaćeni prijatelji i prava atrakcija zaliva.

Đurović je ponovo zamolio građane i turiste da čuvaju more i morske organizme, vjerujući da će ubijanje kornjače i ranjavanje jednog od delfina kojih je u jatima u zalivu, biti posljednji put. On je podsjetio da su morske kornjače zaštićene preko nekoliko međunarodnih konvencija i zakonom je zabranjeno njihovo hvatanje, uznemiravanje i ubijanje. Morska kornjača izaziva atrakciju, ali i nelagodnost i strah kupača koji ne poznaju njenu ćud. Budući da morska kornjača često izroni kako bi uzela dovoljnu količinu vazduha, i iz dubine dopliva do ispod ponti i samog plićaka, susret sa kupačima je različit. Međutim, kornječe su potpuno bezopasne, kazao je Đurović. Velika glavata kornjača koja je najčešći stanovnik Bokokotorskog zaliva, zatim zelena kornjača koja je rjeđa i treća vrsta poznata kao kožasta kornjača, jedna od najvećih kornjača koje žive na planeti zemlji.

Morska kornjaca1Morske kornjače su jedna od najstarijih organizama na planeti i morima su plivale još iz vremena dinosaurusa, a za njih je karakterističan dugi životni vijek i do 80 godina. Morska kornjača se najčešće hrani morskim travama, sunđerima, meduzama. Dužina oklopa kreće se od 60 cm do metar i 20, a težina može dostići i preko 150 kilograma.

Morske kornjače dišu plućima i zato povremeno izlaze na površinu mora da udahnu vazduh. Zadržavanje na morskoj površini traje od pet do sedam minuta, a potom zarone do dubine od hiljadu i 200 metara i do 5pet sati mogu da provedu u vodi.

Potpuno je bezopasna, ali ukoliko je ljudi izazivaju i pokušavaju uhvatiti, njen ugriz bi izazvao ozbilju povredu, kaže Đurović i dodaje da su ovih dana morske kornjače u velikoj opasnosti, u špici turističke sezone, kada je zaliv pun plovila. Brza plovila mogu ih povrijediti i dovesti do njihovog uginuća, podsjetio je Đurović. Nakon gnusnog čina ubijanja morske kornjače, zaštićene vrste koja boravi u kotorskom zalivu, juče je u tom zalivu primijećen ranjeni delfin kome je sa podvodnom puškom, harpunom probijeno repno peraje.

 

Institut za biologiju mora u Kotoru dobio je informaciju od turista da je primijećen povrijeđeni delfin, kazao je za Skala radio, direktor Instituta - doktor Mirko Đurović. Ovo je veoma zabrinjavajuće sa aspekta zaštite i Institut je upravo prije nekoliko dana, u želji da se ne dogode ovakve situacije, uputio apel građanima i gostima da ne uznemiravaju morsku kornjaču i da je zaobilaze kada je primijete u kotorskom zalivu. Međutim, apel nije urodio plodom i u Stolivu je ronilac iz Kotora M.M. (24) sa trozupcem ulovio morsku kornjaču i ubio je. Na pitanje Skala radija ima li još zaštićenih vrsta morske kornjače u zalivu, Đurović je odgovoti da ih ima baš kao i delfina, koji su odomaćeni prijatelji i prava atrakcija zaliva.

Đurović je ponovo zamolio građane i turiste da čuvaju more i morske organizme, vjerujući da će ubijanje kornjače i ranjavanje jednog od delfina kojih je u jatima u zalivu, biti posljednji put. On je podsjetio da su morske kornjače zaštićene preko nekoliko međunarodnih konvencija i zakonom je zabranjeno njihovo hvatanje, uznemiravanje i ubijanje. Morska kornjača izaziva atrakciju, ali i nelagodnost i strah kupača koji ne poznaju njenu ćud. Budući da morska kornjača često izroni kako bi uzela dovoljnu količinu vazduha, i iz dubine dopliva do ispod ponti i samog plićaka, susret sa kupačima je različit. Međutim, kornječe su potpuno bezopasne, kazao je Đurović.

Velika glavata kornjača koja je najčešći stanovnik Bokokotorskog zaliva, zatim zelena kornjača koja je rjeđa i treća vrsta poznata kao kožasta kornjača, jedna od najvećih kornjača koje žive na planeti zemlji.

Morske kornjače su jedna od najstarijih organizama na planeti i morima su plivale još iz vremena dinosaurusa, a za njih je karakterističan dugi životni vijek i do 80 godina. Morska kornjača se najčešće hrani morskim travama, sunđerima, meduzama. Dužina oklopa kreće se od 60 cm do metar i 20, a težina može dostići i preko 150 kilograma.

Morske kornjače dišu plućima i zato povremeno izlaze na površinu mora da udahnu vazduh. Zadržavanje na morskoj površini traje od pet do sedam minuta, a potom zarone do dubine od hiljadu i 200 metara i do 5pet sati mogu da provedu u vodi. Potpuno je bezopasna, ali ukoliko je ljudi izazivaju i pokušavaju uhvatiti, njen ugriz bi izazvao ozbilju povredu, kaže Đurović i dodaje da su ovih dana morske kornjače u velikoj opasnosti, u špici turističke sezone, kada je zaliv pun plovila.

Brza plovila mogu ih povrijediti i dovesti do njihovog uginuća, podsjetio je Đurović.