Zaposleni Centra za zaštitu i proučavanje ptica, nakon konsultacija sa kolegama iz NVO Nora, pustili su na slobodu, sivu čaplju nakon oporavka od zatočeništva i mučenja kojem je bila izložena.
Zaposleni Centra za zaštitu i proučavanje ptica, nakon konsultacija sa kolegama iz NVO Nora, pustili su na slobodu, sivu čaplju nakon oporavka od zatočeništva i mučenja kojem je bila izložena.
"Ova ptica je nakon podnešene krivične prijave protiv Marka Otaševića, kojeg smunjičimo za izvršenje krivičnog djela mučenje životinja, predata trećem licu koje ju je anonimno ostavilo ispred naših kancelarija. Čaplja je odvedena veterinaru koji je ustanovio da je u lošem stanju, iscrpljena i prije svega pod stresom. Kod ptica stres je posljedica interakcije sa ljudima, manifestuje se jakom uznemirenošću i može biti fatalnija od gladi ili hladnoće. U ovom slučaju kada smo prilazili ptici radi hranjenja ona bi kolabirala, skupljala prste u loptu i padala od straha. Kada bi se odmakli, živnula bi, kretala se mirno, gledala nas i kostriješila se", navodi se u saopštenju CZIP.
Dodaju da kako je ptica imala raniju povredu (nedostaje joj polovina jednog krila, vjerovatno jer je na nju pucano), zbog koje ne može letjeti, a "preživjela je stresan boravak kod Otaševića", uz to i prethodno izuzetno hladnu zimu, odlučili smo joj dati ime Živka.
"Nakon što smo Živku rehidrirali i nahranili količinom dovoljnom da preživi naredna dva dana, pustili smo je na slobodu jer joj je boravak sa ljudima i ručno hranjenje stvaralo dodatan stres i trebao joj je predah od ljudi. Lokaciju puštanja ne možemo otkriti iz razloga što joj ne želimo susret sa još jednim Otaševićem, ali je svakako nismo pustili kod Gostiljske rijeke (Zeta), gdje ju je dotični i pronašao. Obzirom da ova vrsta ne lovi u letu već tako što se kreće i strpljivo čeka plijen (žaba, ribe, miševi), Živka može još dugo i kvalitetno živjeti ukoliko ne bude imala bliske susrete sa Otaševićevim istomišljenicima", saopšteno je iz CZIP.
Dodaju da je Otašević prijavljen nakon objave snimka uznemirujućeg sadržaja koji prikazuje kako zakonom zaštićenu pticu, vodi svezanu, te je podiže od zemlje držeći je za vrat.
"Očekujemo da će Centar bezbjednosti Podgorica kojem smo podnijeli prijavu kao i Osnovno državno tužilaštvo što prije procesuirati ovaj slučaj, te postupiti u skladu sa zakonom. Podsjećamo da je kazna za izvršenje ovog krivičnog djela od 6 mjeseci do 5 godina. Takođe želimo da napomenemo da naše prijave završavaju, neslavno te da je javnost vrlo dobro upoznata sa aferom "fotošop" gdje je tužilaštvo prihvatilo argumente osumnjičenog za prodaju nedozvoljenog oružja, da je ubijene ptice fotošopirao pored puške kako bi je bolje prodao. Isto je završila i prijava "Dosta si lećela" gdje je osumnjičeni za nezakonit lov žute čaplje tvrdio da ju je našao na podu i slikao se sa njom slučajno šetajući sa puškom na ramenu. Još uvjek očekujemo odgovor tužilaštva za posljednje dvije prijave. Prijava protiv Balše Peličića podnešena je u decembru 2016 godine, a ona u januaru protiv nepoznatog golubara iz Maslina koji je bojnim nervnim otrovom namazao goluba od kojeg je nastradao soko. Iako su obje ptice završile na Gorici gdje je iz znatiželje bilo koje dijete moglo doći u kontakt sa izuzetno smrtonosnim bojnim otrovom te počinilac ugrozio i bezbjednost građana, tužilaštvo nije dalo odgovor na naše kasnije upite o statusu prijava", navode iz CZIP.
Dodaju da osjećaju dužnost da objasne građanima da Živku, kao i mnoge druge ptice o kojima brinu u saradnji sa NVO Nora, nisu mogli zbrinuti na adekvatan način jer u zemlji ne postoji azil za divlje životinje.
"Iako je plan o njegovoj izgradnji postojao još 2011. godine, naše organizacije nisu mogle insistirati na ovakvom azilu, obzirom da smo svjesni da živimo u zemlji u kojoj ne postoji prihvatilište za beskućnike, te zaključujemo da ako prioritet nije ljudsko neće biti ni neko drugo biće. Upravo iz tog razloga naše organizacije rade volonterski na zbrinjavanju i liječenju divljih ptica, koje su vrlo često ranjene ili otrovane. Dokaz koliko institucije sistema kojima bi ovo pitanje trebalo biti prioritet, ne razmišljaju o ovom problemu, ušuškani spoznajom da postoji grupa ljudi koja radi njihov posao, najbolje pokazuje činjenica da nas službenici Uprave policije redovno kontaktiraju kada imaju problem sa pticama, iako bi po zakonu prvo trebali kontaktirati resorno ministarstvo, inspekcije itd".
Ističu i da Centar nema ni zakonska ovlašćenja niti dozvolu za liječenje i zbrinjavanje ptica, a ponajmanje uslove, što je slučaj i sa mnogim drugim udruženjima koja opstaju zahvaljujući nevjerovatnoj posvećenosti svojih članova.
"Očekujemo da ovaj slučaj bar donekle pokrene polemiku o rješavanju ove problematike na sistematičan način i sa dugoročnim rezultatima. Nadležnim institucijama u oblasti zaštite prirode, stojimo na raspolaganju kao i do sada", zaključuje se u saopštenju CZIP.
(Vijesti)