Tajga ili Evroazijska borealna šuma kako glasi zvanični naziv ove formacije jedna je od najrasprostranjenijih tipova šuma na svijetu.
Tajga ili Evroazijska borealna šuma kako glasi zvanični naziv ove formacije jedna je od najrasprostranjenijih tipova šuma na svijetu.
Ova formacija se na dužini od oko 10.000 km prostire od zapadne Skandinavije duž cijele Sjeverne Evrope sve do krajnjeg istoka Ruske Federacije, odnosno obala Tihog okeana. Pojas zauzima značajnu širinu koja je najveća u Sibiru gdje se tajga pruža od 49 do 72 o s.g.š.
Dominantne vrste drveća u tajgi
Budući da se tajga prostire preko više kontinenata na ogromnom prostranstvu razumljivo je da u različitim njenim djelovima dominiraju najrazličitija stabla. U Evropskom dijelu najčešće se sreće norveška smrča i škotski bor. Kada se krene dublje ka istoku, u oblasti Sibira dominiraju jedinstvene sibirske vrste jele i bora. Iako zimzeleno drveće dominira tajgom u ovim sibirskim predjelima nerijetko borealnu šumu čine listopadna stabla poput ariša, breze ili oskoruše. Udaljena Jakutska oblast tipična je postojbina ovog tipa šume.
Po obodu moćnih borealnih šuma stabla počinju da se prorjeđuju i sve su niža. Na hladnom sjeveru na njih se nadovezuje vegetacija tundre kroz koju se probija tek po koje zakržljalo stablo. Prema jugu tajga postepeno prelazi u mješovitu šumsku oblast, dok se prema istoku na nju nadovezuje travnata vegetacija stepe. U hladnim predjelima severne Rusije nerijetko se dešava da su moćne šume tajge ispresijecane gotovo neplodnim močvarnim zemljištem.
Životinjski svijet borealnih šuma
Klimatski uslovi, prije svega temperatura koja se spušta do šezdesetog podjeljka ispod nule, učinila je da samo najače i najizdržljivije životinje ostanu u ovim prelijepim predjelima. Od sisara zaštitni znak tajgi su samur i evroazijski mrki medvjed. Sreću se i jeleni, divlje koze, divlje svinje, risovi itd. Rijetke vrste ptica odolijevaju surovim uslovima a tipični predstavnici su tetreb i sibirska kreja. Jedna od najzanimljivijih životinja koja ovdje živi jeste žderavac. Ova životinja iz porodice lasica je naučila kako da potpuno iskoristi sve što tajga pruža. Njenu ishranu čini sve od bobica, jaja, ptica i leminga pa sve do krupnih irvasa koje je i sam dovoljno snažan da ubije.
Neneti-narod iz tajge
U sjevernim borealnim šumama i tundrama Sibira živi oko 10.000 pripadnika naroda Nenet. Život ovih ljudi potpuno je zavistan od irvasa koje gajeTajga ili Evroazijska borealna šuma kako glasi zvanični naziv ove formacije jedna je od najrasprostranjenijih tipova šuma na svijetu. Ova formacija se na dužini od oko 10.000 km prostire od zapadne Skandinavije duž cijele Sjeverne Evrope sve do krajnjeg istoka Ruske Federacije, odnosno obala Tihog okeana. Pojas zauzima značajnu širinu koja je najveća u Sibiru gdje se tajga pruža od 49 do 72 o s.g.š.Tajga ili Evroazijska borealna šuma kako glasi zvanični naziv ove formacije jedna je od najrasprostranjenijih tipova šuma na svijetu. Ova formacija se na dužini od oko 10.000 km prostire od zapadne Skandinavije duž cijele Sjeverne Evrope sve do krajnjeg istoka Ruske Federacije, odnosno obala Tihog okeana. Pojas zauzima značajnu širinu koja je najveća u Sibiru gdje se tajga pruža od 49 do 72 o s.g.š.Dominantne vrste drveća u tajgiBudući da se tajga prostire preko više kontinenata na ogromnom prostranstvu razumljivo je da u različitim njenim djelovima dominiraju najrazličitija stabla. U Evropskom dijelu najčešće se sreće norveška smrča i škotski bor. Kada se krene dublje ka istoku, u oblasti Sibira dominiraju jedinstvene sibirske vrste jele i bora. Iako zimzeleno drveće dominira tajgom u ovim sibirskim predjelima nerijetko borealnu šumu čine listopadna stabla poput ariša, breze ili oskoruše. Udaljena Jakutska oblast tipična je postojbina ovog tipa šume.Po obodu moćnih borealnih šuma stabla počinju da se prorjeđuju i sve su niža. Na hladnom sjeveru na njih se nadovezuje vegetacija tundre kroz koju se probija tek po koje zakržljalo stablo. Prema jugu tajga postepeno prelazi u mješovitu šumsku oblast, dok se prema istoku na nju nadovezuje travnata vegetacija stepe. U hladnim predjelima severne Rusije nerijetko se dešava da su moćne šume tajge ispresijecane gotovo neplodnim močvarnim zemljištem.Životinjski svijet borealnih šumaKlimatski uslovi, prije svega temperatura koja se spušta do šezdesetog podjeljka ispod nule, učinila je da samo najače i najizdržljivije životinje ostanu u ovim prelijepim predjelima. Od sisara zaštitni znak tajgi su samur i evroazijski mrki medvjed. Sreću se i jeleni, divlje koze, divlje svinje, risovi itd. Rijetke vrste ptica odolijevaju surovim uslovima a tipični predstavnici su tetreb i sibirska kreja. Jedna od najzanimljivijih životinja koja ovdje živi jeste žderavac. Ova životinja iz porodice lasica je naučila kako da potpuno iskoristi sve što tajga pruža. Njenu ishranu čini sve od bobica, jaja, ptica i leminga pa sve do krupnih irvasa koje je i sam dovoljno snažan da ubije.Neneti-narod iz tajgeU sjevernim borealnim šumama i tundrama Sibira živi oko 10.000 pripadnika naroda Nenet. 
Život ovih ljudi potpuno je zavistan od irvasa koje gaje. Oni im služe kao hrana, prevozno sredstvo i materijal za izradu odjeće i oruđa. Svakog ljeta kada se vječno zamrznuto zemljište tundri otopi oni se sele sa svojim krdima irvasa na sjever radi ispaše. Dolaskom hladnog jesenjeg perioda vraćaju se na jug gdje provode zime pod okriljem svojih tajgi.
Ovaj drevni narod potpuno živi u skladu sa prirodom ali se u posljednje vriieme sve žešće bore da zadrže svoj tradicionalni način života zbog sve većeg interesovanja modernog društva za zabačene predjele tajgi u kojima oni žive.Zanimljiva geografija. Oni im služe kao hrana, prevozno sredstvo i materijal za izradu odjeće i oruđa. Svakog ljeta kada se vječno zamrznuto zemljište tundri otopi oni se sele sa svojim krdima irvasa na sjever radi ispaše. Dolaskom hladnog jesenjeg perioda vraćaju se na jug gdje provode zime pod okriljem svojih tajgi. Ovaj drevni narod potpuno živi u skladu sa prirodom ali se u posljednje vriieme sve žešće bore da zadrže svoj tradicionalni način života zbog sve većeg interesovanja modernog društva za zabačene predjele tajgi u kojima oni žive.
Zanimljiva geografija