Na petnaestak kilometara od centra Beograda nalazi se jezero nastalo je kao rješenje za poplave sa kojima su se svakog proljeća suočavali mještani Resnika. Izgradnjom brane njihovim nevoljama je došao kraj, a Beograd krajem osamdesetih dobio oazu prirode u dijelu grada koji je zbog industrijskog poleta decenijama unazad važi za jedan od najzagađenijih.
Na petnaestak kilometara od centra Beograda nalazi se jezero nastalo je kao rješenje za poplave sa kojima su se svakog proljeća suočavali mještani Resnika. Izgradnjom brane njihovim nevoljama je došao kraj, a Beograd krajem osamdesetih dobio oazu prirode u dijelu grada koji je zbog industrijskog poleta decenijama unazad važi za jedan od najzagađenijih.
Iako je lijepo i čisto, nešto ipak izaziva podsmijeh kada je riječ o ovom jezeru, a to je naziv – Pariguz.
Za sve koji prvi put dolaze na Pariguz sama lokacija predstavlja enigmu jer ne postoji nijedan putokaz ili tabla koja bi vas uputila do obale. Na jezero se stiže navođenjem mještana, a zbog gustog rastinja i visoke brane, ne može se naslutiti da na samo 150 metara od stambenih zgrada postoji prelijepo jezero.
Brana je sagrađena krajem osamdesetih godina prošlog vijeka čime je stvorena akumulacija dužine 700 metara i širine 120 metara.
Jezero dobija svježu vodu sa tri izvora, a upućeni kažu da je daleko čistija i hladnija od svih drugih na teritoriji Beograda.
Višak vode se putem odvoda na brani sprovodi do Topčiderske rijeke.
Pariguz okružuje listopadna šuma, a uski zemljani put koji tuda prolazi vodi do njegovih obala. Nema parkirališta niti bilo kakve naznake da ovo jezero može postati konkurent nekim od daleko poznatijih turističkih atrakcija u Beogradu.
O čistoći obala Pariguza najviše brinu lokalni zaljubljenici. U blizini nema kanti za smeće, ali je utisak da među posjetiocima vladaju nepisana pravila zbog čega jezero izgleda kao i onda kada je brana podignuta.
Nekada je dragulj Resnika dnevno okupljao i do 2000 ljudi. Oni su tokom proljeća i ljeta, po završetku svakodnevnih obaveza, slobodno vrijeme provodili na njegovim obalama. Danas se broj posjetilaca može nabrojati na prstu jedne ruke.
Legende o imenu
Postoje dvije legende koje govore o tome kako je Pariguz dobi takvo ime.
Prema prvoj, prostor gdje je danas smješteno jezero, bio je bogat blatom i ljekovitom vodom. Ona je imala blagotovorno dejstvo na krvne sudove, naročito na hemoroide.
Druga legenda ima herojsku pozadinu. Jedna od prvih pobuna u organizaciji Karađorđevih ustanika dogodila se upravo ovdje.
U dolini gdje se danas nalazi jezero, Srbi su u zasjedi sačekali Turke i sačmama im izrešetali donji dio leđa.