Prije 40 godina bio je malo ribarsko mjesto, a danas je jedan od tehnoloških divova.
Prije 40 godina bio je malo ribarsko mjesto, a danas je jedan od tehnoloških divova.
Kada se putnik približava kineskom gradu Šenženu ima utisak da izdaleka gleda u zid nebodera. Ovaj grad za samo 40 godina izrastao je od malenog ribarskog naselja u finansijsko i tehnološko središte sa 12 miliona stanovnika. I taj grad je, kao i toliki drugi u Kini, lud za neboderima. Od 128 zgrada viših od 200 metara, izgrađenih u svijetu u proteklih godinu dana u Kini se nalazi 70 odsto.
Samo u Šenženu njih 11, više nego u cijelom SAD-u i skoro dva puta više nego u sljedećem kineskom gradu – Chongqingu i u Guangzhou u Kini, odnosno Goyangu u Južnoj Koreji sa po šest nebodera te visine. Sve je počelo 1980. godine kada je kineski reformistički vođa Denh Xiaoping proglasio da se površine pod faramama uz 
granicu sa Hong Kongom imaju pretvoriti u takozvanu “posebnu ekonomsku zonu”.
To je značilo da će se tamo poslovati tržišno slobodnije nego u ostatku zemlje i investitori iz Hong Konga i drugih gradova naprosto su pohrlili. Urbanisti su od početka odlučili da će se u Šenženu nabacivati neboderima. Za CNN je Juan Du sa univerziteta u Hong Kongu rekao da su neboderi dio DNK Šenžena: “Tu su neboderi naprosto dio slike grada. Od sredine 80-ih do ranih 90-ih izgradio je više visokih zgrada nego bilo koji grad u Kini”.
Šenžen se često naziva “kineskom silikonskom dolinom”, jer se tamo smjestilo mnoštvo megakorporacija , poput Tencenta a pored toga još i mreža malih kompanija. Ulogu je igralo i to što je Šenžen smješten u usksoj pruzi ravnog terena između planina i granice sa Hong Kongom.
Osim zgrada, tamo su izgradili i mrežu brzih željeznica, pa grad ne pokazuje nikakve znakove posustajanja. U tom gradu pored već postojećih 49 nebodera viših od 200 metara, u gradnji ih je još 48.
Samo i tu postoji kvaka. Šenžen raste i cvata, a u drugim velikim gradovima Kine sve su češće prazne kancelarije, pa analitičari tržišta nekretnina smatraju da se Kina preračunala, da je upala u preizgrađenost. Krajem prošle godine praznih poslovnih zgradu u Pekingu bilo je osam odsto. Do kraja 2019. smatra se da će to biti već 13 odsto. Njaviša zgrada u Kini Shangai Tower, visok 632 metra, uglavnom je prazan još od završetka 2015. godine. Širom Kine trka u vis je dovela do pojave predomenzioniranih zgrada.
Zifeng Tower i Nanjingu dva puta je viši od sljedeće najviše zgrade. Gradi se i tamo gdje nema nikakvog opravdanja. Cijeli gradovi su iznikli na mjestima poput Ordosa, usamljenog naselja u Pustinji Gobi, da bi onda godinama zjapili prazni. Tianjin je izgradio tri središnja poslovna distrikta krcata neboderima, od kojih je jedan oblikovan prema Manhattanu. Pojedine medijske analize koriste “neboderski indeks”, što je ideja Anrewa Lawrencea iz 1999. prema kojem je uzlet investicija u nebodere predznak skore recesije.
Ali u slučaju Šenžena, to je po svoj prilici naprosto znak ekonomske eksplozije. U tom gradu je BDP po stanovniku viši nego igdje u Kini i nekretninama cijena stalno raste. Prošle godine tu su se prodavali najskuplji stanovi u Kini, prosješno po 6 500 dolara po metru kvadratnom, a ništa drugačije nije ni po pitanju poslovnih prostora. Tu se nalazi i četvrta najviša zgrada na svijetu, 600 metara visok finansijski centar Ping An.
Ipak, Dajvid Ji iz konsultanTske kompanije Knight Frank kaže da “građevine u Šenženu čak ne pokazuju trend tolikog rasta u visinu kao na primjer u Šangaju i drugim gradovima”.
Drugim riječima, taj grad nebodere gradi punom parom, ali ne tek zato da bi se neko sa njima reklamirao. Urbanistički planeri u Šenženu ne tolerišu prazne zgrade, nego zaokružuju kompletan gradski izgled.
Hongkonški arhitekta Stefan Krummeck sa svojom kompanijom TSP Farrells izgradio je 442 metra visok neboder, drugi najveći u Šenženu.
“U gradnji tako daleko u visinu uvijek postoji određeni ego-trip, ali Šenžen je po pravilu održiv. Neboderi su umjereni. Super-velikih građevina je samo nekoliko, a i one se jako dobro uklapaju među ostale”.
Opusteno.rs