Novi način na koji se može uživati u šumskim prizorima ostavlja bez daha posetioce botaničke bašte Kirstenboš u Južnoafričkoj Republici, prve na svijetu koja je postala deo UNESCO-ve svetske baštine.
Novi način na koji se može uživati u šumskim prizorima ostavlja bez daha posetioce botaničke bašte Kirstenboš u Južnoafričkoj Republici, prve na svijetu koja je postala deo UNESCO-ve svetske baštine.
Rezervat Kirstenboš je osnovan 1913. godine sa ciljem da promoviše, sačuva i prikaže svijetu nevjerovatno bogatu i raznovrsnu floru južne Afrike, i prva je botanička bašta na svetu koja je posvećena očuvanju ugrožene nacionalne i regionalne flore. Bašta se prostire na 36 hektara i dio je većeg dijela zaštićenog područja od 528 hektara u podnožju Stone planine (Table mountain) koja je jedno od Sedam svjetskih čuda prirode.
Kao dio obilježavanja proslave 100. godišnjice bašte Kirstenboš, grupa privatnih donatora je obezbjedila 400 000 $ za izgradnju staze kroz dieo njene šume. Jedino, staza nije izgrađena na zemlji, već na visini od 12 metara. Projektovana je u kombinaciji čelika i drveta, diskretna je i skoro neprimijetna, savršeno se uklapa u okruženje i vijuga na različitim visinama između drveća. Zbog svog oblika odmah je dobila nadimak Bumslang, po zmiji otrovnici (Dispholidus typus) karakterističnoj za ovaj region.
Okrugle cevi koje su pričvršćene na vrhovima stubova formiraju kičmu iz koje se izdižu rebra koja podržavaju stazu. Rebra takođe stvaraju i potporu za rukohvate i mrežastu bočnu ogradu.
Brodski pod je izrađen od borovih letvica, dok je za rukohvate korišćeno drvo padauk iz zapadne Afrike. Struktura je prefarbana specijalnim bojama koje omogućavaju algama da rastu na pocinkovanim djelovima, dok su stubovi okruženi rešetkama koje će omogućiti biljkama da se penju oko njih i tako pomognu u asimilaciji šetališta i botaničke bašte.
Staza je duga samo 130 metara i široka tek toliko da se na njon bezbedno mimoiđu dva pješaka. Na dva mesta postoje proširenja, edukativni vidikovci, koji služe za grupna predavanja. Na određenim mestima su isečene rupe da bi se omogućio nesmetan rast drveća. Za dizajn staze su bile zadužene arhitekte tima Marka Tomasa.