Gdje je Artik, a gdje Antartik? Koje su sličnosti i razlike, gdje je hladnije i gdje se bolje živi

Većina ljudi obično miješa ove dvije polarne regije kao što plavuša iz vica meša Irak i Iran.

Istina je da su Arktik i Antarktik toliko različiti da ih poslije čitanja ovog teksta nikada više nećete zamijeniti.

Najočiglednija razlika koja se vidi na prvi pogled je u tome što je Arktik more okruženo kopnom, a Antarktik kopno okruženo morem. Drugim riječima, Arktik je regija, polarni krug, dok je Antarktik kontinent.

Arktik je na Severnom polu, Antarktik na Južnom. Prvi je na dva metra nadmorske visine, drugi na 2.835 metara; prvi 21. juna obiliežava sredinu ljeta a dan mu traje 24 časa, drugi istog dana obilježava sredinu zime a noć mu traje 24 časa; prvi 21. decembra obilježava sredinu zime a noć mu traje 24 časa, drugi 21. decembra obilježava sredinu leta a dan mu traje 24 časa.

Na prvom ne postoji stub koji označava pol jer bi odlelujao poslije nekoliko sati, na drugom postoji mada se pomjeri 10 metara godišnje; na Arktiku su temperature od +5 do -43 stepena Celzijusa, na Antarktiku od -13,5 do -62 stepena Celzijusa.

To su neke osnovne razlike koje ćemo sada malo detaljnije obraditi.

SEVERNI I JUŽNI POL

Sjeverni pol se nalazi nekih 700 kilometara sjeverno od sjeverne tačke Grenlanda, najbližeg kopna. Na tom mjestu, Arktički okean je dubok 4.261 metar i okovan je vječnim ledom koji se neprestano pomjera, nekad brzinom puža a nekad brzinom kojom se kreće čovjek kada pusti korak.

Južni pol se nalazi na ogromnoj ledenoj ploči na Istočnom Antarktiku na visini od 2.835 metara nadmorske visine, nekih 1.300 kilometara daleko od nekadašnjeg Zaliva kitova, gdje se nalazi najbliže otvoreno more. Led je u toj tački debeo 2.700 metara, što znači da ide od vrha pa skoro do nivoa mora zbog čega pritiska stenovito tlo na Zemljin omotač. Postoji u blizini ceremonijalni stub koji obilježava Južni pol, a koji se svakog 1. januara podešava pošto se pomjera.

Oba pola imaju pet mjeseci dnevne svjetlosti, zatim mjesec dana sumraka, zatim pet mjeseci noći, zatim mjesec dana sumraka. Onda sve iz početka. Takođe, na Sjevernom polu Sunce je neprestano iznad linije horizonta od proljećne do jesenje ravnodnevnice, da bi u drugom dijelu godina bio ispod linije; na Južnom polu je obrnuto.

VODA I KOPNO

 Arktik ima raznovrsni krajolik: ravnice, planine, rijeke, jezera, brda, tundru, ivicu tajge. Led je ovdje debljine 3-4 metra, traje nekoliko godina, uglavnom je smrznuto more i zauzdan je okolnim kopnom. Na Grenlandu se nalazi najveća ledena kapa na Arktiku i druga najveća na svijetu poslije one na Antarktiku, ali je to izuzetak: stalni led je vrlo rijedak u ovom dijelu svijeta.

Sa druge strane, 98 odsto zemljišta Antarktika je pokriveno ledom: krajolik su ovdje ledene planine, glečeri i ledene ploče. Nema bitnijih rijeka a nijedna ne teče tokom cijele godine, jezera su mala i često neprestano smrznuta, skoro da nema vegetacije, nema pašnjaka, žbunja i drveća. Ima samo manjih rejona tundre na Antarktičkom poluostrvu i na antarktičkim i subantarktičkim ostrvima, ali ništa slično ogromnim prostranstvima na Arktiku.

Površina Antarktika se udvostruči svake zime leđenjem obale, a u leto taj led puca i otplovljava ka sjeveru gdje se topi, tako da je većina njegovog leda jednogodišnja. Ogromne ledene ploče se tada odvaljuju od glavnog kopna i plove, a njihova površina zna da bude i po nekoliko stotina kvadratnih kilometara.

KLIMA

Klima se u obje polarne regije sastoji od dugih ledenih zima i kratkih hladnih ljeta; postoje i proljeća i jeseni ali prođu u treptaju oka.

Arktik je topliji od Antarktika iz dva glavna razloga: 1) efekta mora čija temperatura ne pada ispod -2 stepena Celzijusa tako da je cijela regija relativno topla iako je more prekriveno ledom, i 2) Antarktik je najviši od svih kontinenata sa prosječnom visinom od 2.300 metara, što je dvostruko više od prosječne visine Azije i tri do šest puta više od drugih kontinenata (temperatura pada sa povećanjem visine stopom od 1 stepena Celzijusa na svakih 100 metara).

Još jedan razlog zbog kojeg je Antarktik hladniji od Arktika su cirkumpolarni vjetrovi i struje koji kruže oko ovog kontinenta i vremenske okolnosti drže na jednom mjestu, dok se na Arktiku vremenske okolnosti prelivaju sa njega ka jugu ali i sa juga ka njemu.
Međutim, teško je reći koliko je niska temperatura u obje ove regije jer se situacija razlikuje od oblasti do oblasti u njima. Tokom januara, na Sjevernom polu, temperature variraju od -26 stepeni do -43, dok se tokom zime na Južnom one kreću od -55 do -62. Najniža zabilježena temperatura na Zemlji ikada bila je -89,2 stepena Celzijusa, što se desilo 21. jula 1983. godine u sovjetskoj bazi kod Južnog geomagnetskog pola na Antarktiku.

Najviša zabilježena temperatura na Sjevernom polu bila je +5 stepeni Celzijusa, dok je najniža zabilježena na Južnom bila -13.5 stepeni.

BILJNI SVIJET

Arktik ga je krcat, i uglavnom ga karakteriše ono što raste u tundrama, ogromnoj regiji bez drveća koja zauzima površinu od oko 11,5 miliona kvadratnih kilometara i ispod koje se nalazi vječito zaleđeni sloj zemlje. Ima niskog grmlja, šaša, trave, mahovine i kopitnjaka, i raznolikog alpskog cvijeća i lišajeva. Sveukupno, na Arktiku postoji oko 1.700 različitih vrsta biljaka.
Sa druge strane zemaljske kugle, na Antarktiku, biljni svijet je mnogo siromašniji i razuđeniji, razbacaniji. Pošto je samo jedan odsto tog kontinenta bez leda, samo se tu na kamenju mogu naći najizdržljivije biljke. Postoje dvije vrste viših biljaka, trava, male cvjetajuće alpske biljke, oko stotinak vrsta mahovine, 300-400 vrsta lišajeva i 25 vrsta kopitnjaka. Pod ekstremnim uslovima, alge i lišajevi žive u sitnim porama unutar kamenja.

ŽIVOTINJSKO CARSTVO

Na Arktiku živi veliki broj životinja: irvasi, mufloni, leminzi, arktički zečevi, sniježne sove, vjeverice, arktičke lisice i polarni medvjedi su samo neke od njih. Pošto je Arktik dio kopnenih masa Evrope, Azije i Severne Amerike, ove životinje mogu da migriraju na jug tokom zime i da se vraćaju ljeti. Postoji i mnogo morskih životinja kao što su morževi, razne vrste foka, narvali i kitovi, kojih doduše ima manje danas nego prije, zbog lova.

Najveća životinja sa stalnim boravištem na Antarktiku je jedan insekt, konkretno beskrilna mušica latinskog imena Belgica antarctica čija je dužina manja od 1,2 cm. Nema insekata sa krilima.

Međutim ima mnogo velikih životinja koje povremeno žive na Antarktiku ili dobar dio života provedu na njemu: mnogo različitih vrsta pingvina i foka (među njima je i foka rakojed, navodno najbrojniji sisar na Zemlji poslije čovjeka). Tu je i mnogo različitih ptica poput albatrosa. Karakteristično za Antarktik je to što postoje oblasti gdje je gustina naseljenosti životinja nevjerovatna, a sve zbog odsustva ljudi koji bi ih ubijali.

LJUDI

Postoji mnogo urođeničkih grupa koje žive oko Arktika: Inuiti, Čukči, Laponci, Jupiki, Inupiki i tako dalje. Oni su nomadi, lovci-skupljači, mada prije lovci nego skupljači; neki, poput Laponaca, bave se i stočarstvom, budući da odgajaju velika krda irvasa. Postoje i gradovi, poput Murmanska u Rusiji koji je najveći sa 325.000 žitelja; sveukupno Arktik ima oko četiri miliona stalnih stanovnika.

Jedna od najvećih razlika između Arktika i Antarktika je stoga upravo u ljudskom prisustvu. Na ovom potonjem nikada nije postojala urođenička zajednica, niko ga čak nije ni vidio do 1820. godine, niko nije kročio na njega do dvije godine kasnije, a do 1898. niko nije proveo na njemu cijelu godinu.
Danas su tamo samo naučno-istraživačke stanice u kojima stručnjaci iz raznih oblasti borave od godinu do dvije. I dalje se niko nije rodio na Antarktiku i oduvijek tamo živio i do kraja života će tamo živjeti.

Najveća stanica je američka baza “Mekmurdo” sa 1.000 ljudi tokom ljeta i oko 250 tokom zime; ukupno se na Antarktiku ljeti obre oko 4-5.000 naučnika, ali samo oko 1.000 ostane zimi. Tokom ljeta na Antarktik nagrne oko 40.000 turista koji obično ostanu 6-14 dana. 

Imena ove dvije regije ostavili smo za kraj. Arktik dolazi od grčke riječi “arktikos” što znači “u blizini medvjeda, sjeverno”; “arktos” je medvjed, a ne misli se na životinju nego na sazvježđe ili Velikog ili Malog Medvjeda. Antarktik dolazi od grčke složenice “antarktike” što znači “suprotno od Arktika, suprotno od sjevera“.