Priroda može da bude nevjerovatno moćna. Na čas pitoma a u sljedećem trenu može se pretvotriti u nazauzdanu stihiju koja lomi ili nosi sve sa sobom.
Priroda može da bude nevjerovatno moćna. Na čas pitoma a u sljedećem trenu može se pretvotriti u nazauzdanu stihiju koja lomi ili nosi sve sa sobom.
Na Nijagarinim vodopadima, preko 1.900.000 litara vode obrušava se sa visine od 80 spratova u rijeku Nijagaru svake sekunde. Uragani, mećave, vulkani, poplave, oluje gotovo se ne mogu predvidjeti a kamoli spriječiti.
Ali ako ste mislili da Majka Priroda u rukavu nema baš puno iznenađenja, grdno ste se prevarili, ima ih na pretek.
Majka svih tornada
Najveća brzina vetra zabeležena je 1999. godine 511 kilometara na čas za vrijeme tornada u blizini Oklahoma Sitija. Naučnici klasifikuju tornada prema šteti koju mogu da naprave. Tornado sa brzinom vetra od 110 km/h može da čupa grane sa drveća. A vjetrovi iznad 329 km/h mogu da sruše kuću ili da bacaju automobile kroz vazduh. A tornado sa brzinom vjetra preko 480 km/h može da čupa travu iz zemlje, pa čak i da otkida beton sa ulica.
Između dvije vatre
Prije oko 1000 godina, stotine ljudi je misterijozno ubijeno na Himalajima. Nedavnom istragom ustanovljeno je da su svi oni upali u gradnu oluju koja im je na glave bacala komade leda veličine teniske loptice. Ovi komadi koji leda koji ponekad mogu da budu teški i do jednog kilograma obrušili su se na nesrećne ljude brzinom od 160 kilometara na čas.
Žabe padaju sa neba
Prije desetak godina u mjestu Odžaci u Vojvodini, male žabe su padale sa neba, što je stanovnike natjeralo u bijeg. „Bilo ih je tušta i tma“, rekao je jedan seljak. Naučnici vjeruju da jak vjetar može da „usisa“ površinu jezera, močvara i sličnih vodenih površina. Kada to učini može da ponese žabe i ribice u vožnju. Onog trenutka kada snaga vjetra oslabi, žabe će se prizemljiti, a to može biti i kilometrima daleko.
Plameni tornado
Kao da tornado nije sam po sebi dovoljno opasan, jedna vrsta sačinjena je od vatre. Šumski požari su toliko ponekad moćni da stvaraju sopstvene vremenske promjene. Dok gore ove vatre troše ogromne količine kiseonika a velika vrelina utiče na podizanje vazduha. Kada naiđe svež vazduh i zamijeni ga, stvaraju se jaki vjetrovi. Ponekad ove vremenske prilike koje se same stvaraju, prouzrokuju tornada od vatre. Ona bacaju plamenove, takozvane vatrene vrtloge koji mogu da budu široki i do 15 metara.
Napad gasom
Kada vulkan eruptira, svijetleće more tečne lave često curi niz njegove padine. Tok lave je nevjerovatno opasan. Ali vulkan može da stvori nešto još opasnije: piroklastični tok. To je oblak gasa i kamenja koji može da dostigne temperaturu od 530 C. Taj tok se spušta niz padine vulkana poput lavine. I dok čovjek može relativno lako da izbjegne lavi sa puta piroklastični tok nije tako lako izbjeći. Ovi tokovi dostižu brzinu od preko 80 kilometara na sat.