21
Thu, Nov

Predlozi tura

 

Na mjestu gde se spajaju rijeke Slunjčica i Korana, nastalo je predivno gradsko vodeničarsko naselje Rastoke.

 

Na mjestu gde se spajaju rijeke Slunjčica i Korana, nastalo je predivno gradsko vodeničarsko naselje Rastoke.

14910276 641457626036950 4313039610597334860 n14900573 641457819370264 8515003278592388930 n

Mnogi ovo naselje nazivaju i Plitvicama u malom.

Zbog njih se proteklih godina izgradilo i obnovilo mnogo starih kuća i drvenih vodenica, kako u Slunju, tako i na samim Rastokama, a i brojna su se domaćinstva u okolini zbog toga više okrenula turizmu, poljoprivredi i gastronomiji.

Rastoke su zbog svoje arhitektonske, etnografske i prirodne vrijednosti već više od 40 godina upisane u Registar nepokretnih spomenika kulture.

 

14910276 641457626036950 4313039610597334860 n14910299 641457516036961 1514205309472498289 nPrije tri vijeka ljudi su na ovom mjestu, gdje se 

Slunjčica preko bigrenih barijera preliva u Koranu i tako stvara predivne slapove, kaskade, brzake i jezera, odlučili izgraditi vodeničarsko naselje, koje i danas u potpunosti živi u skladu s prirodom. U rupama rastočkog bigra žive vidre koje su se vratile nakon dužeg odsustva u velikom broju.

 

14915392 641457506036962 9174639803137436548 n14937213 641457896036923 8489739098315418325 nOva modrozelena boja vode pogotovo dolazi do izražaja uz najpoznatije rastočke slapove: Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Do njih se najlakše dolazi kroz turistički kompleks Pod Rastočkim krovom, gdje ćete osim njih vidjeti i mala ostrvca i hridi.

Danas je u Rastokama tridesetak domaćinstava, a većina se bavi iznajmljivanjem kuća i soba kao i ugostiteljstvom. Ko odluči posjetiti ovaj prirodni biser, u njemu će uživati u bilo koje doba godine, budući da je u proljeće puno vode i početnog zelenila, ljeti je sve procvalo i puno živosti, u jesen je puno voća i povrća, a u zimu se sve zabijeli od snijega, dok u kućama pucketaju drva u kaminu.

14956548 641457619370284 3690219531799266413 n14947959 641457772703602 8444500758030471659 nInače, kako je ovo mlinarsko naselje, vrijedi spomenuti da su ovde prisutni mlinovi žličari, karakteristični za kraj vapnenačkog krša, budući da se oni podižu na rubovima zemljišta gdje postoji barem tri do pet metara visinske razlike vode. Tu su odlučujući i količina kao i pad vode, koja svojim padom na žlice pokreće vreteno i s njim spojeni mlin. Tako se mlinovi pokrenu i od žita ili kukuruza stvaraju brašno.

 Dnevna doza geografije

Nemate pravo da postavite komentar