RIJEKA LIM

Lim je najveća pritoka Drine.

Dužina toka od izlaska iz Plavskog jezera do ušća u Drinu je 219 km. Od toga je na prostoru Crne Gore 83 km. U dužinu toka Lima treba uključiti i pritoku Plavskog jezera Ljuču, dugu 12,5 km, riječne tokove od kojih nastaje rijeka Ljuča – Skrobotušu 7,5 km, Ljumi i Vermošit 9,5 km i Grnčar 8,5 km, kao i dužinu Plavskog jezera od 1,5 km, čime se ukupna dužina riječnog toga Lima povećava za 39 km. Od tih 39 km na prostoru Albanije (Skrobutuša, Ljumi i Vermošit) je 17 km. Njegov sliv na prostoru Crne Gore i Srbije zahvata površinu od 6 016 km². Uzvodno od Višegrada, gdje se Lim uliva u Drinu, njegov sliv zauzima 46% sliva Drine, a udio u godišnjem proticaju vode Drine je 36%. Površina sliva Lima na prostoru Crne Gore je 2 280 km².

Ukupna površina sliva rijeke Lim iznosi 6 016 km². Čitav sliv na prostoru Crne Gore izgrađen je od nepropusnih stijena devonske, karbonske, permske i donjotrijaske starosti. U višim djelovima riječnih dolina i okolnih planina su trijaski krečnjaci, tektonski izlomljeni i korozijom jako nagriženi. Razvođe između sliva Lima i Ćehotine se proteže preko planina Crnog vrha, Kovrena i Stožera, između slivova Lima i Tare preko Buronja, Turjaka, Bjelasice, Komova, između Lima i Morače, preko ogranaka Žijova. Dalje granica Lima prema slivu Drine ide preko Prokletija, a na istoku prema slivu Ibra, Mokre, Smiljevice, Turjaka, Piskavice i Krstača.

Dolina Lima je kompozitnog karaktera, ređaju se veće i manje klisure i kotline. U izvorišnom dijelu je Plavsko-gusinjska kotlina, sa Plavskim jezerom ( P: 1,99 km²). Rijeka Lim nastaje oticanjem voda Plavskog jezera (predstavljajući jedinu otoku tog jezera) na koti od 908 mnv. Teče, generalno, na sjever i sjeverozapad pored Andrijevice (760 mnv), Berana (667 mnv), Bijelog Polja (589 mnv), Brodareva (489 mnv), Prijepolja (299 mnv) i Rudog, do ušća u Drinu, nizvodno od Međeda (299 mnv). Proširena riječna dolina Lima nizvodno od Pivskog jezera, posebno na mjestima gdje se ulivaju pritoke, omogućila je razvoj većeg broja naselja. Između sela Gorenje Luge i Mašnice je kraj naziva Polimlje. Napuštajući Polimlje, oko 600 metara nizvodno od ušća desne pritoke Piševske rijeke, Lim ulazi u Sućevsku klisuru, dugu oko 4 km. Poslije klisure Lim prolazeći pretežno kroz klastične stijene ima normalnu dolinu sa značajnim proširenjima na ušćima lijevih pritoka Zlorečice i Kraštice, gdje se terasama razvilo naselje Andrijevica. Dalje nizvodno, na proširenjima doline jesu naselja Trešnjevo, potom Trepča na ušću Trepčanske rijeke, Vinicka na ušću Vinicke rijeke i Marsenića rijeka na ušću Šekularske rijeke, desne pritoke Lima. Dolina Lima je dosta proširena naročito na ušćima većih pritoka i u Beranskoj kotlini. Na tom dijelu su važnije pritoke sa desne strane: Šekularska rijeka (15,5 km), Kaludarska rijeka (19 km), Brnjica (7 km), Dapsićka rijeka (13,5 km).

Tifranska klisura je usječena u trijaske i jurske krečnjake, dužine je 2 km,a jedna je od ljepših klisura u Crnoj Gori. Nizvodno Lim ima dosta široku dolinu, posebno na ušćima pritoka. Lješnica, desna pritoka Lima, ima više imena od izvora do ušća, a jedna je od većih pritoka. Njena dužina toka je oko 21 km. Zapadnije od Petnjice, nizvodno 1,5 km spajaju se Popča i Vrbička rijeka i dalje rijeka teče na dužini 8,5 km, pod imenom Lješnica. Slivno područje Lješnice, Tronoše (Lozna) i Crnče čini kraj zvani Bihor. Tronoša se uliva u Lim kod mjesta Srđevac, na nadmorskoj visni od 620 m. Crnča je kraća rijeka i pripada Bihoru, a u Lim se uliva kod Slatine, na nadmorskoj visini od 619 m. Izvori rijeke su oko naselja Godijevo (800 – 900 m) i Ivanja (800 m).

Dužina toka je oko 9 km. Bjelopoljska Bistrica jedna je od najvažnijih pritoka Lima, uliva se u njega sa desne strane toka, 8 km nizvodno od Bijelog Polja. Tok rijeke od izvora do Đalovića klisure, dug je 13 km. Ima pravac sjever – jug, a ukupna dužina toka Bistrice je 28 km. Od toga je na prostoru Crne Gore 19 km, a na prostoru Srbije 9 km. Najpoznatija je pećina u Đalovića klisuri na Vražijim firovima, čiji su kanali dugi 16,5 km. Ljuboviđa je najveća pritoka Lima na području Bijelog Polja, dužina toka je oko 35 km. Ljuboviđa prima veliki broj pritoka. Sa desne strane prima Stožersku rijeku, čija je dužina sa pritokama 14 km. Zekićka rijeka je kraćeg toka – oko 6 km. Važna desna pritoka je rijeka Lepešnica, dužina riječnog toka je oko 13 km. Sa sjevernih strana Bjelasice u Ljuboviđu se ulivaju Rakijska rijeka i Bistrica. Sa lijeve strane riječne doline, pored velikog broja kraćih pritoka, rijeka prima pritoku Kičavnicu koja se uliva u rijeku Ljuboviđu uzvodno od Pavinog Polja. Lješnica se uliva u Lim na nadmorskoj visini od 540 m, u središnjem dijelu Bijelog Polja. Teče uporedo sa Ljuboviđom, pravcem sjever – jug.

Vodnost u slivu Lima je različita. Najveća vodnost je u aprilu i maju mjesecu, dok se minimum javljaju tokom ljetnih mjeseci. Prirodni režim voda rijeke Lim je neujednačen i ne odgovara potrebama korisnika. Proticaji su minimalni u ljetnjem – vegetacionom periodu godine, kada su ukupne potrebe korisnika najveće. Glavni problem u slivu Lima su neregulisane vode ove rijeke, koje u minimumu ne mogu da zadovolje potrebe korisnika, a u doba povodnja plave zemljište. Glavni problemi u slivu Lima su: neregulisan režim voda, zagađenje vodotoka i erozija.

Najpoznatiji izvori u slivu Lima su: Alipašini izvori, Bajrovića izvor, izvor Grlje, vrelo Bajrovića, Đurđevi stupovi, Merića izvori, Bistričko vrelo, Zagorsko vrelo, Dapsićko vrelo, izvor Lijeska i mnogi drugi manji izvori.

Bitno je istaći da u terenima sliva Lima, na teritoriji Crne Gore, ima pojava i mineralnih voda. Najizdašniji izvori mineralnih voda nalaze se sa lijeve strane Lima, odmah nizvodno od Bijelog Polja. Tu su poznati izvori u Nedokusima. Brojni izvori registrovani su u dolinama rijeka Lješnice, Ljuboviđe, Crnče i Orahovštice.

 

Pripremio: Eldin Brđanin/Geografijazasve.me/