Nemar i nebriga doveli su do isušenja Rusande u banatskom selu Melencima, nadomak Zrenjanina, najvećeg slanog jezera u Srbiji.
Nemar i nebriga doveli su do isušenja Rusande u banatskom selu Melencima, nadomak Zrenjanina, najvećeg slanog jezera u Srbiji.
Zbog ove prave ekološke katastrofe ugroženi su stanovnici sela, voćnjaci i vinogradi, oko 200 vrsta ptica koje nastanjuju okolinu, od kojih su neke zaštićene, pišu Novosti. Posebna opasnost prijeti peloidu, ljekovitom blatu koje se nalazi u jezeru. Njega Specijalna bolnica i banja "Rusanda" puna dva i po vijeka koristi u liječenju pacijenata. Sada kada je jezero presušilo, peloid ne može da se vadi, a sunce koje nemilosrdno prži umanjuje njegovu količinu i kvalitet. Uz to, slana prašina truje žitelje Melenaca.
Do isušivanja pojedinih djelova Rusande, ponekad i cijelog jezera, dolazilo je u sušnim periodima i ranijih godina. Na to utiče poremećaj nivoa podzemnih voda, izazvan izgradnjom hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav. Tada se podloga tj. žitki mulj po površini pretvara u tipičnu "slanu pustinju".
Usljed dejstva čestih i jakih vjetrova, karakterističnih za ovo područje, dolazi do razdvajanja slane prašine i isušenog jezera. Prašina izaziva sušenje biljnog svijeta na širem jezerskom području, a osim toga isušivanje smanjuje ljekovitost peloida.
Sve ovo se, nažalost, dešava i ovog ljeta, mada je početkom 2000. Javno preduzeće "Vode Vojvodine" sprovelo detaljna hidrogeološka istraživanja radi obezbjeđenja vodom ovog jedinstvenog prirodnog dragulja u srcu Banata. Osam godina kasnije, Pokrajinska vlada je obezbijedila šest miliona dinara za projekat oživljavanja Rusande. Najavljeno je kopanje nekoliko bunara koji će spriječiti isušivanje jezera u ekstremnim klimatskim prilikama. Vjerovalo se da je preostala "suza" nekadašnjeg Panonskog mora u Melencima tada trajno zaštićena, ali najnovija dešavanja to demantuju.
"Da, uspešno smo realizovali projekat 2008. i kopali bunare. Ne znam šta je s njima i da li su u funkciji", kaže za Novosti Ika Milivojev, u to vreme predsejdnik savjeta MZ Melenci, danas radnik na održavanju parka koji okružuje bolnicu i banju "Rusanda".
Park i jezero su u sastavu Parka prirode "Rusanda", koji zauzima skoro 1.200 hektara i pod zaštitom je države. Ovim područjem neformalno upravlja bolnica koja se sve do prošle godine grčevito borila da dobije status zvaničnog upravljača. Presudio je Zavod za zaštitu prirode, koji je prednost dao novoosnovanoj ustanovi "Rezervati prirode" iz Zrenjanina.
Povodom isušivanja jezera, nebrige i neodržavanja parka prirode, u bolnici okrivljuju "Rezervate prirode".
"Zašto ga ne održavaju, a dobijaju sredstva za to i imaju radnike? Zašto ne dolaze u Melence, da li je nekome u interesu da se 'Rusanda' ruinira i uništi?", pita dr Zorica Ćulibrk, v.d. direktora bolnice i banje u Melencima.
Tvrdi i da isušivanje jezera nije ekološka katastrofa i da neće ostaviti posledice na peloid, kao i da je bolnica na vrijeme obezbijedila dovoljne količine blata za nesmetan rad. Pacijenti, kategorična je, neće trpeti zbog situacije koja je ovog ljeta zadesila Rusandu.
Veselin Frajić, predsjednik savjeta MZ Melenci, međutim, strahuje od ekološke katastrofe i opravdava negodovanje sugrađana zbog isušivanja jezera. Istovremeno, Stevan Ćorokalo iz "Rezervata prirode", za Novosti objašnjava da se bolnica i banja obraćaju na pogrešnu adresu. "Treba videti imaju li u 'Rusandi' planove i programe zaštite parka prirode, koji formalno još pripada njima. Tačno je da mi treba da postanemo upravljači, ali odluku o tome tek treba da donese Skupština Vojvodine", kaže Ćorokalo.