Lipa, lat. naziv Tilia, je listopadno drvo koje raste u mješovitim šumama koje se nalaze i do 1.200 metara nadmorske visine.
Lipa, lat. naziv Tilia, je listopadno drvo koje raste u mješovitim šumama koje se nalaze i do 1.200 metara nadmorske visine.
Ima gustu i široku krošnju, a može porasti i do 25 metara. Lipa može dostići starost i do nekoliko stotina godina. U toku rasta zahtijeva zemljište koje je zaklonjeno od vjetra i sa dosta vlage. Cvjetanje lipe počinje početkom maja i traje do početka jula.
U našim krajevima rastu bijela (Tilia tomentosa), sitnolisna (Tilia parvifolia) i velikolisna (Tilia grandifolia) lipa. Bijela lipa cvjeta u junu, ima sitne listove koji su srcastookruglog oblika, vrh im je zašiljen, obodi testerasti, a naličja svijetla.
Takođe postoji i japanska crna lipa (Tilia japonica) koja je, za razliku od bijele, mnogo češća u prirodi.Po izgledu je dosta slična bijeloj, osim što su listovi crne lipe krupniji i tanji. Cvjeta početkom juna, tačnije, četrnaest dana prije bijele lipe.
Lipa se bere kad se rascvjetaju dvije trećine cvjetova, jer precvjetala lipa nije od neke koristi. Ukoliko se bere u ljekovite svrhe poželjno je brati one koje rastu u divljini mimo civilizacije. Cvast lipe se bere po suvom i lijepom vremenu zajedno sa priperkom.
Da bi se dobilo etarsko ulje lipe, lipov cvijet mora biti svijež, jer u osušenom ovog ulja ima jako malo.Miris etarskog ulja potiče od seskviterpenskog alkohola frenazola. Lipovo sjeme sadrži mnogo masnog ulja, a od drveta lipe se može proizvoditi aktivan ugalj. Cvijet lipe je prijatnog i blagog mirisa, ukus mu je pomalo opor i slatkast. Sadrži etarsko ulje, sluz, vosak, tanin, mannitol, heterozid i tartarat. Tanin služi za oporost kada se priprema čaj od lipe, a njega najviše ima u priperku.
Najidealnije mjesto za sušenje lipovog cvijeta je tavan, jer se mora sušiti na prozračnom mjestu i u hladu. Da li su cvjetovi dobro i pravilno osušeni može se primijetiti po prirodnom mirisu i nepromijenjenoj prirodnoj boji.
LJEKOVITA SVOJSTVA LIPE
U listu i cvijetu lipe ima dosta vitamina C, pa je zdravo konzumirati tek otvoren i mlad list lipe kao vrstu povrća. Osušene zeleno- žute cvasti lipe koriste se kao lijek protiv infektivnih oboljenja disajnih puteva koji su uglavnom praćeni groznicom. Cvast je čest sastojak i u mješavini čajeva koji se koriste za preznojavanje i ublažavanje kašlja. Dobar je i za umirenje intenzivnog kašlja, jer sadrži sluz koja služi da obloži sluzokožu disajnih organa i na taj način spriječava dodatno nadraživanje tusigene zone.
Zbog sadržaja flavonoidnog heterozida lipa snižava krvni pritisak i djeluje antiinflamatorno, holeretično, diuretično, dijaforetično i spazmolitično. Čaj od lipe blagotvorno djeluje na probavu, a savjetuje se i ženskim osobama radi lakšeg podnošenja simptoma u slučaju PMS-a.
RECEPTI
Čaj od lipove kore obnavlja jetru
Litar vode sipajte u lonac i u njega stavite izmedju 30 i 40g sitno isjeckane lipove kore. Čaj kuvajte u otvorenom loncu sve dok se voda u loncu ne smanji na pola.
Ovaj čaj djeluje kao holeretik, pa zahvaljujući tome čisti i prirodno obnavlja jetru zato što stvara, luči i pomaže u protoku žuči kroz nju.
Oblozi i inhalacija
Čaj za obloge se priprema od 100g cvijeta lipe koji se kuvaju u litar vode. Ovi oblozi se mogu koristiti kao kozmetički preparati, jer umirujuće djeluju na kožu i čine je ljepšom, a koriste se i u liječenju kožnih bolesti. Ovaj čaj se može koristiti za inhaliranje što je korisno kada je koža iritirana od sunca ili vjetra. Inhalacija pomaže i kod dubinskog čišćenja kože, jer proširuje pore.
Kada se koriste, oblozi se mijenjaju na svakih 15 min!
Ekstrakt lipe
Ekstrakt lipe se koristi u slučaju nesanice. Nesanica se liječi ekstraktom lipe u vidu kapi tako što se uzima između 30 i 40 kapi prije spavanja.
Kupke
Kupke takođe pomažu kod nesanice, ali i kod menstrualnih bolova. Kupka se pravi tako što se 300 do 500g lipovih cvjetova kuva u 1 do 2 litra vode, pa se dobijeni čaj sipa u kupku.
Drugi način pravljenja kupke: Staviti pravilno osušene cvjetove u platnenu vrećicu, dobro je vežite i spustite u kadu. Vrećica se potom prelije vrelom vodom, a temperature vode se naknadno reguliše za kupanje.
Čaj od lipovog debla za glavobolju
Priprema se tako što se u litar vode 15 min kuva 30g lipovog debla. Ovaj čaj se savjetuje osobama koje pate od glavobolja, s tim što se mora konzumirati konstantno, ne samo kada dođe do glavobolje.
Čaj od lipovog cvijeta
U litar vode se kuva 20 do 40g cvjetova lipe. Čaj se zaslađuje medom. Ovaj čaj se koristi u kombinaciji sa čajem od lipovog debla u slučaju astme, kašlja, upale bronhija i grla i u slučaju gripa.
Pomaže i kod mršavljenja i pojave celulita, jer uklanja goksin koji je jedan od glavnih uzroka kod pojave celulita. Usporava pojavu bora, uklanja pjege koje su nastale sunčanjem i spriječava opadanje kose.
Autor: Milena Đonković, farmaceut