Glavni sastojak čokolade je kakaov prah, koji se dobija od sjemenki kakaovca.
Glavni sastojak čokolade je kakaov prah, koji se dobija od sjemenki kakaovca.
Plod kakaovca raste na zimzelenom stablu u tropskim šumama, odnosno u vlažnoj klimi s mnogo padavina. Stablo se mora nalaziti u sjenci visokih stabala. Ovo “čokoladno drvo” svi bismo voljeli imati u svom vrtu, ali u našim krajevima, nažalost, ne uspijeva.
Najpogodnija temperatura za razvoj je između 25 i 35 Celzijusovih stepeni. Nagađalo se da je divlji kakaovac rastao sve od jugoistočnog Meksika do rijeke Amazona, dok novija istraživanja pokazuju da je ipak stigao s tropskih područja Amazona, a poslije se raširio sve do Sjeverne Amerike.
Danas najbolje uspijeva u ravničarskim područjima ispod Anda te oko rijeka Amazon i Orinoco. A kako se proširio svijetom?
Kristofor Kolumbo donio je sjeme kakaovca na španski dvor, a nešto kasnije španski osvajač Hernando Cortez 1519. probao je na dvoru kralja Montezume “gorku vodu”. Kad se desetak godina kasnije vratio u Španiju, sa sobom je donio i čokoladni napitak nazvan “cho-co-lah-tay”.
Godine 1615. taj se napitak prvi put pojavio na kraljevskom vjenčanju u Francuskoj, a 1662. godine doputovao je, pod nazivom “chocolata”, u Englesku. Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg datuma, i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. godine patentirao hidrauličnu preu, koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg nastaje kakao prah.
Magični kakaovac
Riječ kakao potiče od astečkog naziva za kakaovac “cacahuatl”. Kakaovac je prvo uspijevao u Srednjoj Americi.
Ljudi se moraju popeti na drvo da ga dohvate...
Kakaovac može narasti do pet ili šest metara u visinu, a raste vrlo brzo. Krupni plodovi u obliku krastavaca u početku su zeleni, a kad sazriju i dobiju smeđu boju, spremni su za branje. U plodu je šezdesetak sjemenki u pet redova.
Nacionalna geografija