Uništenje Zemlje zbog klimatskih promjena možda se čini kao daleka budućnost, ali planeta već danas trpi ozbiljne posljedice, upozorili su stručnjaci Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
Uništenje Zemlje zbog klimatskih promjena možda se čini kao daleka budućnost, ali planeta već danas trpi ozbiljne posljedice, upozorili su stručnjaci Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
Globalna srednja stopa rasta nivoa mora porasla je za 50 odsto u posljednje dvije decenije. Temperature su 2017. godine u nekim regionima, od Kalifornije do Vijetnama, već dostigle najviše istorijske nivoe. Posljednje tri godine bile su najtoplije ikad zabilježene, piše u članku objavljenom na internet stranici WEF-a.
U novom otvorenom pismu šest istaknutih naučnika i diplomata, uključujući i bivšu direktorku Ujedinjenih nacija za klimu Kristijanu Figueres i fizičara Stefana Ramstorfa, upozorava se da će za oko tri godine na Zemlji nastupiti najgore posljedice klimatskih promjena.
U pismu, objavljenom 28. juna, pozivaju se vlade, kompanije, naučnici i građani da već sada počnu da rješavaju problem svjetske emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Ako se emisije budu neprestano snižavale do 2020. godine, globalne temperature će vjerovatno izbjeći dostizanje praga nakon kog više nema povratka, napisali su oni.
Navedene pogubne posljedice uključuju brzo umiranje šuma, poplave zbog porasta nivoa mora i nepredvidljive promjene vremena, koje bi mogle da nanesu ozbiljne štete poljoprivredi i ugroze život na obalama, gdje živi većina ljudi.
Plan koji predlažu naučnici uključuje šest ciljeva do 2020. godine, i to:
Povećanje obnovljive energije na 30 odsto upotrebe električne energije;
Izradu nacrta planova za gradove i države za odbacivanje energije od fosilnih goriva do 2050. godine, s finansiranjem od 30 milijardi dolara godišnje;
Obezbjeđivanje da 15 odsto svih novih prodatih vozila budu električna;
Smanjenje neto emisije gasova nastale krčenjem šuma;
Objavljivanje plana za smanjenje 50 odsto emisija koje nastaju krčenjem šuma prije 2050. godine;
Podsticanje finansijskog sektora da izdaje više "zelenih obveznica" vezanih za ciljeve ublažavanja efekata klimatskih promjena.
Ciljevi pisma nisu u skladu s prioritetima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je stavila do znanja da joj klimatske promjene nisu bitno pitanje na dnevnom redu.
Naime, na početku juna, predsjednik Tramp je najavio da će se 2019. godine Sjedinjene Američke Države povući iz Pariskog sporazuma koji postavlja nacionalna mjerila za ograničenje emisija staklenih gasova.
Autori pisma pozvali su gradove i firme na borbu protiv emisija gasova i na ispunjavanje ciljeva Pariskog sporazuma, čak i bez pomoći američke vlade.
"Nalazimo se pred mogućnosti da smanjimo emisije do 2020. godine. To traži nauka, a u skladu je i s ciljevima UN-a za zaštiti održivog razvoja, posebno kad je u pitanju iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva", navela je Figueres u saopštenju za medije.
"Ovaj monumentalni izazov poklapa se sa nezapamćenom spremnošću podnacionalnih vlada u SAD-u za samoinicijativno djelovanje, vlada na svim nivoima van SAD-a i privatnog sektora generalno. Prilika koja nam je data u naredne tri godine jedinstvena je u istoriji", zaključila je Figueres.