Znate li da ljekari počinju da prepisuju rad u vrtu kao terapiju? Utvrđeno je da vrtlarenje može da pozitivno utiče na naše mentalno stanje, ali i da popravi naše fizičko zdravlje.
Znate li da ljekari počinju da prepisuju rad u vrtu kao terapiju? Utvrđeno je da vrtlarenje može da pozitivno utiče na naše mentalno stanje, ali i da popravi naše fizičko zdravlje.
Aktivnosti u vrtu, smatra londonski profesor Tim Lang, “mogu da smanje simptome ozbiljnih bolesti, spriječe razvoj nekih zdravstvenih tegoba i ljude nauče jednom načinu života koji može dugoročno poboljšati njihovo zdravlje”. Pa i ako se osećate dobro, vrtlarenje je veoma prijatan hobi.
I tako su londonski lekari od 2013. počeli da prepisiju rad u vrtu kao terapiju, posebno pacijentima sa dijabetesom, artritisom i astmom. Posebno je to dobro ako se radi o starijim osobama koje su usamljene, jer im rad u vrtu takođe pomaže da poboljšaju raspoloženje i nađu aktivnost u kojoj će uživati. A sad, evo zašto je vrtlarenje u cjelini zdravo.
Zemljište je antidepresant
Utvrđeno je da zemljište djeluje na mozak slično antidepresantima, popravljajući raspoloženje. Zajedničko istraživanje Univerziteta Bristol i Londonskog univerziteta posmatralo je kako su miševi izloženi “prijateljskim” bakterijama koje normalno nalazimo u tlu promijenili raspoloženje na sličan način kao kad bi bili izloženi djelovanju nekih antidepresanata. Tretman bakteriojm Mycobacterium vaccae, koja se nalazi u zemljištu, aktivirao je grupu neurona koja proizvodi serotonin, koji reguliše raspoloženje. Kad vrtlarimo, mi udišemo tu bakteriju i imamo fizički kontakt sa njom. Vođa istraživanja, dr Kris Louri, je izjavio: “Ova proučavanja pomažu nam da razumijemo kako tijelo komunicira sa mozgom i zašto je zdrav imuni sistem važan za održavanje mentalnog zdravlja. Isto tako, navodi nas da se zapitamo zašto ne provodimo više vremena radeći na zemljištu.” Ako možemo suditi po eksperimentu na miševima, povoljni efekti bakterija iz tla mogu se osjetiti do tri nedjelje nakon izlaganja.
Rad u vrtu razvija svjesnu pažnju
Po svemu sudeći, vrtlarenje je aktivnost koje izgleda mnogim ljudima pomaže da uđu u stanje “toka”. To znači da ne primjećuju kako prolazi vrijeme, ne misle istovremeno na druge stvari, na prave planove niti prebiraju po prošlosti. A to im pomaže da se fokusiraju na sadašnji trenutak. Drugim riječima, vrtlarenje pomaže ljudima da budu svjesniji. “Ono što vrtlarenje čini jedinstvenim i razlikuje da od ostalih aktivnosti kao što su kuvanje ili pletenje jeste to što nas ono bukvalno povezuje sa zemljom. Rad sa zemljištem, strpljivost, hranjenje izdanaka, nude nam vrijedne lekcije za naš lični život”, smatra londonski psihoterapeut, Hilda Berk.
Doprinosi zdravlju mozga
Vrtlarenje je vježba za mozak isto koliko i za tijuelo. Ono aktivira određeni broj moždanih funkcija u koje spadaju učenje, rješavanje problema, čulna svjesnost i održava naš mozak aktivnim. Nekoliko proučavanja pokazalo je da terapeutsko vrtlarenje godi zdravlju ljudi koji pate od demencije i Alchajmerove bolesti. Posebno je jedno istraživanje, objavljeno u časopisu “Psihijatrijska istraživanja”, utvrdilo da su dobrobiti vrtlarenja smanjenje bola, poboljšavanja pažnje, smanjenje stresa i smanjenje padova.
(Izvor: tinkturedrsulca.com)