15
Fri, Nov

U svijetu

Močvara je prirodna tvorevina na kopnu, veoma bogata slatkom ili slanom vodom koja može da pokriva tlo ili da ono bude njome jako zasićeno veći dio godine.

Močvara je prirodna tvorevina na kopnu, veoma bogata slatkom ili slanom vodom koja može da pokriva tlo ili da ono bude njome jako zasićeno veći dio godine.

mocvaramocvara2Pored ove hidrološke osobine, močvare imaju i posebnu vegetaciju koja se u njima obrazuje, treset. To su u suštini naslage poluraspadnutih biljnih ostataka, čija je moćnost tolika da se u njemu završavaju korijeni većine živih močvarnih biljaka, ne dostižući podlogu od mineralnog zemljišta (mrtvice).

Nauka, tačnije grana hidrologije koja proučava močvare naziva se talmatologija – hidrologija močvara. Ona proučava: vodni bilans močvara, oticanje vode u močvarnim masivima, filtraciono kretanje močvarnih voda, isparavanje, vodno-termički režim močvara, itd.

Zamočvareno zemljište predstavlja zemljište koje je prezasićeno vodom, bez ili sa tresetom male moćnosti, tako da se živi korijeni većine biljaka završavaju u mineralnom 

mocvara3mocvara4zemljištu, zbog čega one imaju bolje uslove hranjenja.

Močvarni masiv predstavlja prostor pod močvarom čije granice prolaze spoljnom stranom tresetnih slojeva. Močvarni masivi se dijele na proste (nastali iz jednog žarišta formiranja močvare) i složene (nastali spajanjem prostih masiva u procesu njihovog narastanja). Na većoj teritoriji, prosti i složeni močvarni masivi obrazuju močvarni predio.

Močvare nastaju u uslovima kada je narušen vodno-vazdušni režim u površinskom sloju tla (pri odgovarajućoj klimi) te je olakšan proces zamočvarivanja zemljišta. Najčešći uzroci formiranja močvara su:mocvara5

– Vododrživi sloj je na maloj dubini u nekom udubljenju. Zbog toga je površinski sloj tla previše ovlažen i na njemu se u četinarskim šumama pojavljuju zelene mahovine, koje se mocvara6potom smjenjuju u bijele. One zadržavaju znatne količine vode, što otežava pristup kiseoniku, pa se obrazuju naslage treseta.

– Zamrznuto tle zamjenjuje vododrživi sloj. Iznad takvog tla zemljište je prezasićeno vlagom, što omogućava pojavu močvare.

– Pri nagomilavanju blijedo zelenih svangovih mahovina. One upijaju vodu kao sunđer, te omogućavaju njihovo dalje razmnožavanje, čak i u vodi koja je skoro bez ikakvih rastvorenih soli, tako da vremenom obrazuju močvaru.

– Poslije šumskih požara dolazi do jakog sljepljivanja tla i podizanja nivoa podzemnih voda, koje šuma ne koristi; pojavljuje se travna vegetacija, obrazujući pokrivač od gustog busenja, koje zadržava vlagu i omogućava proces zamočvarivanja tla.

– Kada jezera i rijeke zarastaju barskom vegetacijom – to je tipično za poloje sa mnogim mrtvajama.

– Izgradnjom vještačkih jezera dolazi do visokog izdizanja nivoa podzemne vode i livadsku vegetaciju zamjenjuje mahovina.

Močvare najbrže nastaju u umjerenom klimatskom pojasu, posebno između 50-og i 60-og stepena sjeverne geografske širine, gdje ima dovoljno vlage i toplote za razvitak biljnog svijeta močvara. U toj zoni, kod močvara u udubljenjima, srijeće se treset debljine do 9, pa čak i više metara. U sjevernim oblastima moćnost treseta je manja zbog slabijeg priraštaja biljne mase. I u južnijim, toplijim oblastima moćnost treseta je manja, zbog brzog raspadanja organskih materija, jer je velika temperatura vazduha.

(Geografija za sve)