Nakon nekoliko decenija skoro potpunog zaborava, pećina kraj sela Kopajkošara (Srbija) proteklih godina ponovo je "oživjela" i iz dana u dan posjećuje je sve veći broj ljudi, uglavnom planinara i zaljubljenika u prirodu.
Nakon nekoliko decenija skoro potpunog zaborava, pećina kraj sela Kopajkošara (Srbija) proteklih godina ponovo je "oživjela" i iz dana u dan posjećuje je sve veći broj ljudi, uglavnom planinara i zaljubljenika u prirodu.
Samar je sedamdesetih godina prošlog vijeka bila jedna od najpoznatijih pećina na svijetu i to zahvaljujući speleologu Milutinu Veljkoviću koji je u njoj postigao svjetski rekord u dužini samovanja pod zemljom.
Veljković je u pećini bio zazidan ravno 464 dana, od 24. juna 1969. godine do 29. septembra 1970. godine.
Imao je tada samo 34 godine, a u poduhvat na kakav se poslije njega niko nije odlučio, upustio se kako bi nadmašio rekord od 109 dana koji je držao Francuz Anri Fiout.
Mještani Kopajkošare još se prisjećaju vremena kada je Veljković boravio u selu pripremajući se za ulazak u pećinu, a posebno dana kada je izašao iz pećine.
Dragoslav Marković izjavio je za Betu da mještani nisu znali šta Milutin namjerava da uradi sve do pred sam njegov ulazak u Samar.
"Kada je trebalo da uđe, sedam volovskih kola sa različitim stvarima smo mu odvezli i na leđima unijeli u pećinu. Tu je bilo konzervi najviše, ali i šporet, lampa i druge neke stvari", priseća se Marković.
Prema njegovim riječima, sa Veljkovićem su u pećinu ušli i njegov pas Big, mačka, nekoliko kokoški i guski.
"Milutin je bio samo u jednom gumenom kombinezonu, a umjesto kreveta je imao "gole" daske", rekao je Marković.
Neki od mještana, dodao je Marković, htjeli su posle nekog vremena da uđu u pećinu i vide Milutina, ali je ulaz bio zatvoren balvanima, stijenama i bodljikavom žicom.
"Kad je izašao imao je bradu do pojasa. Sa svima se lijepo pozdravio. Svi ljudi su došli da ga vide, bilo je veliko slavlje" rekao je Marković.
On dodaje da mještani i dan danas žale što Milutinova posljednja želja, da počiva u Kopajkošari, nije ispunjena.
Alpinista, prirodnjak i karatista Bojan Pavlović (36) iz Svrljiga jedan je od ljudi iz ovog kraja koji je najviše doprinio da pećina Samar ponovo "oživi".
"Milutinov podvig nikoga ne ostavlja ravnodušnim, ali rijetko ko od mlađih ljudi zna da je on u ovoj pećini oborio Ginisov rekord", izjavio je Pavlović.
Pavlović već nekoliko godina unazad sa svojim udruženjem "Kobra" dovodi u Kopajkošaru volontere iz različitih zemalja i tako je priča o Milutinu ponovo krenula stom.
"Volonteri iz Južne Koreje, Rusije, Švajcarske, Azerbejdžana su u svojim zemljama uradili reportaže o Samaru i zadivljujućem podvigu Milutina Veljkovića", istakao je Pavlović.
On je podsjetio da Samar ima tri kilometra duge pećinske hodnike, ali posjetioci prije svega žele da vide stanište u kome je Veljković boravio, a koje se nalazi na oko 900 metara od ulaza.
"Milutin je tu napisao svoj dnevnik "Pod kamenim nebom" i detaljno opisao sva naučna istraživanja kojima se u pećini bavio, ali i kako je morao sam sebi nožem da izvadi zub i kako su kokoške koje je čuvao u pećini snosila jaja neobične boje, rekao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, značajan pomak u približavanju Samara turistima napravljen kada je prije par godina do Kopajkošare napravljen put, a prilazne staze do same pećine.
Pavlović dodaje da bi uz dobru promociju i izgradnju pratećih sadržaja Samar postao izuzetno posjećena turistička destinacija.
"Samar ima i veliku dvoranu u kojoj su mještani decenijama proizvodili kačkavalj, i vodopad Ripaljku. U pećini je izvor sa toplom vodom i jedinstvena rječica koja ponire samo metar nakon izviranja", podvlači Pavlović.
On je podsjetio da se na samo pet kilometara od pećine Samar, takođe na obroncima planine Kalafat, nalazi Popšićka pećina koja je jedno od najvećih staništa slijepih miševa na Balkanu.