Ostaci rimske vile rustika iz 4. vijeka koja je nedavno pronađena u centru Bistrice kod Bijelog Polja prostire se na oko 250 kvadratnih metara, utvrdio je arheolog Predrag Lutovac iz Polimskog arheološkog muzeja.
Ostaci rimske vile rustika iz 4. vijeka koja je nedavno pronađena u centru Bistrice kod Bijelog Polja prostire se na oko 250 kvadratnih metara, utvrdio je arheolog Predrag Lutovac iz Polimskog arheološkog muzeja.
Vile rustike, kao središta rimskih latifundija, sa ekonomskim objektima, štalama, magacinima, radionicama, i kućama za lokalne moćnike, njihove sluge i robove, na prostoru centralnog Balkana građene su od 3. do 5. vijeka.
S obzirom na to da se ostaci vile rustika nalaze na putu Bistrica- Đalovića pećina, u čiju će valorizaciju biti uloženo 12 miliona eura, arheolog Lutovac vjeruje da bi konzerviranje ovog nalazišta moglo ovaj kraj da upiše u mapu važnih arheoloških i turističkih lokaliteta.
Ova stara seoska rimska kuća otkrivena je na imanju Bobana Novovića, a u početku se vjerovalo da se prostire na 150 metara kvadratnih.
“Radovi su prošireni uz saglasnost vlasnika imanja. U sastavu otkrivenih dijelova vile rustike otkrivena su 4 zasebne prostorije, od kojih dvije imaju malterne podove, a dvije su rađene sa hipokaustom - podnim grijanjem”, kazao je Lutovac.
Grijanje u vili je rađeno tako što su podovi prostorija izdignuti na stubićima rađenim od opeke, tako da je topao vazduh ulazio u prazan prostor hipokausta i na taj način grijao podove prostorija.
“Na istom prostoru nađene su i kvadratne cijevi - vjerovatno instalacija koje su bile ugrađene u zidove, i na taj način je grijale i unutrašnji prostor. Arhitektonski ostaci tog objekta vjekovnim poljoprivrednim radovima su svedeni na nivo otkrivenih podova, ali je to dovoljno da se sagleda ljepota ovog rimskog objekta. Nažalost, ovim radovima je razvučen i očekivani keramički materijal i posuđe, kakvo se obično očekuje na podnim površinama ovakvog objekta, objašnjava Lutovac.
Arheolog kaže da su pronađena četiri bronzana novčića koji pripadaju Kostantinu Galu i Konstansu II, pa sa puno vjerovatnoće može tvrditi da je objekat podignut polovinom 4. vijeka naše ere.
Pored novčića nađeno je i nešto keramičkog materijala, jedan gvozdeni klin za klesanje kamena i gvozdeni nož koji pripadaju istom vremnskom periodu.
“Na osnovu uređenja Rimske imperije i taj dio carstva koji se odnosi na poljoprivredu bio je izuzetno uređen. Pravo na zemlju imali su patriciji i građani gradova provincije. Zemlju su dobijali i rimski vojnici, legionari, po odsluženju vojnog roka. Naravno, u zavisnosti od imućnog stanja vlasnika imanja, gradili su odgovarajuće objekte, pa se njihov raspon kreće od manjih kuća do izuzetno velikih seoskih vila. Naravno, u luksuznim vilama postojale su prostorije za spremanje hrane, za prijem gostiju, kupatila, i sale sa podovima rađenim u mozaicima. Naša bistrička nije toliko luksuzna ali je jedna od prvih rimskih vila istraženih na prostoru Polimlja”, istakao je Lutovac.
Objašnjavajući porijeklo vile Lutovac objašnjava da su ovi prostori bili u sastavu provincije Dalmacije, a da je negdje krajem 3. vijeka formirana provincija Prevalis, u okviru koje su postojali urbani centri kao što je Duklja u Podgorici, Municpijum u Kominima kod Pljevalja i vjerovatno manje urbani centri u dolini Lima.
U ove manje urbane centre možemo svrstati Samograd na Brzavi i lokalitet Tumbarice kod Berana.
“Iz ovih centara upravljano je agrarom pa je bilo sasvim logično da pored vile postoje i odgovarajuće žitnice i objekti za smještaj robova koji su radili na tom imanju”, kaže Lutovac.
Rimske seoske kuće rasute širom Polimlja
Slične rimske seoske kuće do sada su u Polimlju otkrivene u selu Lužac kod Berana i u Budimlji, u Bijelom Polju i Njegnjevu kod Bijelog Polja i naravno treba ih očekivati svuda gdje postoje ravne i pitome doline.
Mjesto u kojem se nalazila vila nekada se zvalo Brankovina, pa Crkvina, zatim Kula. Ranije je na tom mjestu postojala gomila kamena nastala trijebljenjem kamenja sa ove kuće. Prije nekoliko godina mještani su pokrenuli nedozvoljena istraživanja, bez saglasnosti vlasnika, sa pretpostavkom da se tu nalaze ostaci pravoslavne crkve. Tada je vlasnik obustavio radove i dozvolio Polimskom muzeju da istražuje kako bi nesumnjivo utvrdili o kakvom objektu se radi.
Autor:JADRANKA ĆETKOVIĆ