U zaseoku Radalj nedaleko od Ljubuškog locirano je arheološko nalazište.
U zaseoku Radalj nedaleko od Ljubuškog locirano je arheološko nalazište.
Riječ je o prahistorijskom pećinskom nalazištu, u kojem su otkriveni tragovi povremenog naseljavanja u razdoblju od ranog neolitika do kasne antike, tj. 6.000. godine pr.n.e.
Veliki zaljubljenik u arheologiju Vinko Herceg, na obroncima pećine Ljut, gdje su tokom ove i protekle godine vršena arheološka istraživanja u više kampanja, primijetio je površinske tragove sloja antike i srednjeg vijeka. To je, priča nam, bio razlog da kontaktira arheologa Mirka Rašića, nakon čega su formirali istražni tim i krenuli u iskopavanje.
“Zaključili smo da bi ova špilja mogla biti značajna. Imali smo dobar osjećaj s tim. Krenuli smo s tim kampanjama iskapanja, u dva navrata i ovdje smo potvorili jednu sondu, dubine 1,4 metra, gdje smo kroz sve te naslage našli razdoblja od antike, kasne antike, željeza, bronce”, otkrio je Herceg.
Tokom istraživanja pronađeno je više stotina ulomaka keramičkog posuđa, kremenog i koštanog oruđa, te predmeti kasnoantičkog porijekla.
“Između ostalih tu je pronađena i brončana kopča iz kasne antike, to je 5 ili 6 stoljeće nakon Hrista. Zatim veoma bitan nalaz je iz ranog neolita koji je jedini nalaz na 
ovoj obali Jadrana, nalaz trobridne strelice sa krilcima. On je bitan jer je jedini takav nalaz iz ranog neolitika na ovoj istočnoj obali Jadrana”, istakla je Marina Boban, arheologinja.
Ipak, među brojnim nalazima posebno ističu podatke o tragovima impresso kulture ranog neolita, što predstavlja do sada prve i najstarije tragove ljudskih aktivnosti na području Ljubuškog.
“Osnovne karakteristike impresso kulture je utiskivanje, impresso na italijanskom znači utisnuti nešto, to može biti utisak nokta, prsta, školjke ili bilo kojeg drugog oštrog predmeta. Zato smo zadovoljni ovim istraživanjima i zato nekad u budućnosti mislimo da će se istraživanja i nastaviti”, dodala je Boban.
Mještani zaseoka Radalj ne kriju svoje iznenađenje pronađenim tragovima života koji datiraju 6.000 godina pr.n.e.
“Bio sam iznenađen jer nisam mogao vjerovati da se to u ovoj špilji može nalaziti, toliko staro, iz tog doba, i da se tako prije živjelo. Stvarno sam bio iznenađen baš kao što ni ostali mještani nisu mogli vjerovati”, kazao je Drago Mihaljević, mještanin zaseoka Radalj.
Nalazi će biti smješteni u depo muzeja na Humcu, kažu arheolozi, vjerujući da će istraživanja na ovom lokalitetu u budućnosti biti nastavljena.
Izvor: N1